Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe zbog neiscrpljenosti pravnih sredstava

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu kao nedopuštenu. Deo žalbe se odnosio na akt donet pre Ustava, dok za drugi akt nisu bila iscrpljena pravna sredstva, jer drugostepeni sud još uvek nije odlučio o izjavljenoj žalbi podnosioca.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud u sastavu: sudija dr Agneš Kartag Odri, koja zamenjuje predsednika, i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Dragiša Slijepčević, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Božidara Dobrića iz Kladova, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 3. februara 2011. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Božidara Dobrića izjavljena protiv rešenja Opštinskog suda u Negotinu I. 144/05 od 21. marta 2005. godine i rešenja Opštinskog suda u Kladovu I. 96/09 od 19. oktobra 2009. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Božidar Dobrić iz Kladova je 25. avgusta 2010. godine Ustavnom sudu podneo ustavnu žalbu protiv rešenja Opštinskog suda u Negotinu I. 144/05 od 21. marta 2005. godine i rešenja Opštinskog suda u Kladovu I. 96/09 od 19. oktobra 2009. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije i prava na imovinu iz člana 58. Ustava.

Podnosilac ustavne žalbe navodi da su osporena rešenja nezakonita, jer je podnosilac ''bez pravnog osnova proglašen izvršnim dužnikom''.

2. Prema članu 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

Prema članu 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07), koji je stupio na snagu 6. decembra 2007. godine, ustavna žalba se može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.

Članom 113. istog zakona je propisano: da se ustavna žalba može izjaviti i protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, a kojim je povređeno ili uskraćeno ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom, ako je taj akt ili radnja izvršena od dana proglašenja Ustava do dana stupanja na snagu ovog zakona (stav 2.); da se ustavna žalba u slučaju iz stava 2. ovog člana može izjaviti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona (stav 3.).

Iz navedenih odredaba Ustava i Zakona proizlazi da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnog akta koji je donet ili radnje koja je izvršena nakon proglašenja Ustava Republike Srbije, 8. novembra 2006. godine, kada su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za zaštitu povređenih ili uskraćenih prava zajemčenih Ustavom.

3. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je ustavnu žalbu u delu u kome je izjavljena protiv rešenja Opštinskog suda u Negotinu I. 144/05 od 21. marta 2005. godine odbacio, saglasno članu 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer ne postoje pretpostavke utvrđene Ustavom i Zakonom za vođenje postupka i odlučivanje.

4. U pogledu rešenja Opštinskog suda u Kladovu I. 96/09 od 19. oktobra 2009. godine, Ustavni sud je utvrdio da je podnosilac ustavne žalbe protiv ovog rešenja imao pravo žalbe Okružnom sudu u Negotinu, o čemu je u osporenom rešenju postojala pravna pouka. Iz dokaza priloženih uz ustavnu žalbu Ustavni sud je utvrdio da je žalba protiv navedenog osporenog rešenja izjavljena 22. novembra 2009. godine, ali iz dostavljene dokumentacije proizlazi da Okružni sud u Negotinu nije doneo odluku po navedenoj žalbi. Ustavni sud konstatuje da se iscrpljenost pravnih sredstava pre podnošenja ustavne žalbe vezuje za donošenje odluke po poslednjem dozvoljenom pravnom sredstvu, a ne za samo izjavljivanje tog pravnog sredstva. Kako po žalbi protiv osporenog prvostepenog rešenja još uvek nije odlučeno, Ustavni sud je ustavnu žalbu i u ovom delu odbacio kao nedopuštenu, saglasno članu 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu.

5. Polazeći od iznetog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

 

 

VRŠI FUNKCIJU

PREDSEDNIKA USTAVNOG SUDA

 

sudija dr Agneš Kartag Odri

 

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.