Odbačena ustavna žalba zbog neblagovremenosti nakon korišćenja nedozvoljenog pravnog leka
Kratak pregled
Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu kao neblagovremenu. Podnosilac je propustio rok od 30 dana od prijema drugostepene presude, jer je prethodno koristio zahtev za zaštitu zakonitosti, koji u parničnom postupku može podneti samo tužilac, a ne stranka.
Tekst originalne odluke
Republika SrbijaUSTAVNI SUD
Už-3963/2010
27.10.2011.
Beograd
Ustavni sud u sastavu: zamenik predsednika dr Marija Draškić i sudije dr Olivera Vučić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Zorana Staniševa iz sela Željuše, opština Dimitrovgrad, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi sa članom 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 27. oktobra 2011. godine, doneo je
R E Š E Nj E
Odbacuje se ustavna žalba Zorana Staniševa izjavljena protiv presude Opštinskog suda u Dimitrovgradu P. 30/09 od 21. maja 2009. godine i presude Okružnog suda u Pirotu Gž. 470/09 od 22. juna 2009. godine.
O b r a z l o ž e nj e
1. Zoran Stanišev iz sela Željuše, opština Dimitrovgrad, izjavio je 30. avgusta 2010. godine Ustavnom sudu ustavnu žalbu protiv presude Opštinskog suda u Dimitrovgradu P. 30/09 od 21. maja 2009. godine i presude Okružnog suda u Pirotu Gž. 470/09 od 22. juna 2009. godine, zbog povreda odredaba garantovanih čl. 64. i 65. Ustava Republike Srbije.
2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.
Odredbom člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 109/07), kojim se uređuje postupak po ustavnoj žalbi, propisano je da se ustavna žalba može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.
3. Ustavni sud je u postupku prethodnog ispitivanja ustavne žalbe izvršio uvid u spise predmeta Opštinskog suda u Dimitrovgradu P. 30/09 i utvrdio da je podnosilac ustavne žalbe osporenu presudu Okružnog suda u Pirotu Gž. 470/09 od 22. juna 2009. godine, kojom je parnični postupak pravosnažno okončan, primio 30. juna 2009. godine. Podnosilac ustavne žalbe je pred Republičkim javnim tužilaštvom inicirao podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti protiv presude Okružnog suda u Pirotu Gž. 470/09 od 22. juna 2009. godine.
Nakon što je Republičko javno tužilaštvo 12. avgusta 2009. Godine obavestilo da neće podići zahtev za zaštitu zakonitosti protiv odluka donetih u ovom postupku, podnosilac ustavne žalbe je 14. septembra 2009. godine lično izjavio zahtev za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu Srbije. Vrhovni sud Srbije je zahtev prosledio Opštinskom sudu u Dimitrovgradu kako bi prvostepeni sud postupio saglasno članu 421. stav 2. Zakona o parničnom postupku, a Opštinski sud u Dimitrovgradu je 23. septembra 2009. godine, postupajući po podnetom zahtevu doneo rešenje P. 30/09 kojim je odbacio zahtev za zaštitu zakonitosti. Okružni sud u Pirotu je povodom izjavljene žalbe na prvostepeno rešenje doneo rešenje Gž. 892/09 od 23. novembra 2009. godine kojim je potvrdio prvostepeno rešenje. Rešenje Okružnog suda u Pirotu Gž. 892/09 od 23. novembra 2009. godine tuženi, ovde podnosilac ustavne žalbe, primio je 27. novembra 2009. godine.
4. Prema pravnom stavu Ustavnog suda zahtev za zaštitu zakonitosti u parničnom postupku se smatra delotvornim pravnim sredstvom čije podnošenje prethodi izjavljivanju ustavne žalbe samo u slučaju da je ovaj vanredni pravni lek izjavljen iz razloga, pod uslovima i na način propisan Zakonom o parničnom postupku, te da je povodom njega doneta meritorna sudska odluka. U suprotnom, kada je, kao u konkretnom slučaju, zahtev za zaštitu zakonitosti koji je stranka podnela odbačen, jer je podnet od neovlašćenog lica, smatraće se da su pravna sredstva pre izjavljivanja ustavne žalbe iscrpljena donošenjem drugostepene sudske odluke kojom je parnični postupak pravnosnažno okončan.
S obzirom na navedeno, te činjenicu da je podnosilac ustavne žalbe osporenu presudu Okružnog suda u Pirotu Gž. 470/09 od 22. juna 2009. godine primio 30. juna 2009. godine, od kada počinje da teče rok za izjavljivanje ustavne žalbe, a da je ustavnu žalbu podneo tek 30. avgusta 2010. godine. Ustavni sud je ustavnu žalbu odbacio kao neblagovremenu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 2) Zakona o Ustavnom sudu, jer je podneta posle isteka roka propisanog članom 84. stav 1. ovog zakona.
5. Polazeći od iznetog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.
ZAMENIK PREDSEDNIKA
USTAVNOG SUDA
dr Marija Draškić
Slični dokumenti
- Už 2450/2009: Odbacivanje ustavne žalbe kao neblagovremene i zbog nepostojanja pretpostavki za postupanje
- Už 2370/2010: Odbacivanje ustavne žalbe zbog neblagovremenosti i neosnovanosti
- Už 755/2009: Odbacivanje neblagovremene ustavne žalbe izjavljene protiv presude Vrhovnog suda Srbije
- Už 1066/2010: Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju neblagovremene ustavne žalbe u parničnom postupku
- Už 3613/2010: Odbacivanje ustavne žalbe kao neblagovremene i nedopuštene u krivičnom postupku
- Už 1117/2010: Rešenje o odbacivanju ustavne žalbe kao neblagovremene i nedopuštene
- Už 2232/2009: Odbacivanje ustavne žalbe zbog neblagovremenosti i nedopuštenosti u parničnom postupku