Odbacivanje neuredne ustavne žalbe oštećenih u krivičnom postupku

Kratak pregled

Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu oštećenih u krivičnom postupku kao neurednu. Podnosioci, nezadovoljni kvalifikacijom dela i visinom kazne, nisu u ostavljenom roku dostavili traženu prvostepenu presudu, što je onemogućilo dalje postupanje i dovelo do odbacivanja žalbe.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša Slijepčević i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Kormanjoš Lajoša i Kormanjoš Nade, oboje iz Subotice, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 24. marta 2011. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Kormanjoš Lajoša i Kormanjoš Nade izjavljena protiv presude Okružnog suda u Subotici K. 30/09 od 19. juna 2009. godine i presude Apelacionog suda u Novom Sadu Kž.I 11/10 od 16. marta 2010. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Kormanjoš Lajoš i Kormanjoš Nada, oboje iz Subotice, preko punomoćnika Miodraga Batinića, advokata iz Subotice, podneli su Ustavnom sudu 1. septembra 2010. godine ustavnu žalbu protiv presude Okružnog suda u Subotici K. 30/09 od 19. juna 2009. godine i presude Apelacionog suda u Novom Sadu Kž.I 11/10 od 16. marta 2010. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje i prava na jednaku zaštitu prava, zajemčenih odredbama člana 32. stav 1. i člana 36. stav 1. Ustava Republike Srbije.

U ustavnoj žalbi je navedeno: da tužilaštvo u predmetnom krivičnom postupku, u kome su podnosioci imali svojstvo oštećenih, nije postupalo zakonito, a da sudovi nisu sudili pravično i nepristrasno, već da su navedene presude iz nekih nedopuštenih razloga donete tako da se krivica okrivljenog maksimalno devalvira, a on neprimereno blago kazni za podmuklo ubistvo; da je prvostepeni sud prenebregao sasvim očigledne činjenice koje ukazuju da je činjenično stanje u većem delu sasvim pogrešno utvrđeno; da su, osim same činjenice ubistva i njegovog neposrednog izvršenja, sve ostale činjenice u direktnoj suprotnosti sa izvedenim dokazima; da se okolnosti pod kojima je ubistvo izvršeno suštinski razlikuju od onih koje su sudovi utvrdili; da je drugostepeni sud prilikom ublažavanja kazne posebno cenio mladost okrivljenog, iako je ovaj višestruki povratnik. Podnosioci ustavne žalbe su zahtevali da Ustavni sud utvrdi povredu označenih ustavnih prava, poništi osporene akte i odredi uklanjanje štetnih posledica u određenom roku.

2. Odredbom člana 170. Ustava Republike Srbije utvrđeno je da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 109/07) sadržinski je identična odredbi člana 170. Ustava.

Odredbom člana 85. stav 2. istog zakona propisano je da se uz ustavnu žalbu, pored ostalog, podnosi i prepis osporenog pojedinačnog akta, kao i drugi dokazi koji su od značaja za odlučivanje o podnetoj ustavnoj žalbi.

3. U postupku prethodnog ispitivanja ustavne žalbe Ustavni sud je utvrdio da uz ustavnu žalbu nisu priloženi prepisi svih akata protiv kojih je ista izjavljena, što je obaveza podnosilaca propisana odredbom člana 85. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu i da bez prepisa osporene presude Okružnog suda u Subotici K. 30/09 od 19. juna 2009. godine Sud nije u mogućnosti da ispita tvrdnje sadržane u ustavnoj žalbi.

4. Ustavni sud je, u skladu sa odredbom člana 44. stav 1. Poslovnika o radu Ustavnog suda („Službeni glasnik RS“, br. 24/08 i 27/08), dopisom od 17. februara 2010. godine obavestio punomoćnika podnosilaca ustavne žalbe o nedostacima koji sprečavaju postupanje po podnetoj žalbi, u smislu odredbe člana 85. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu i naložio mu da, u roku od 15 dana od dana prijema dopisa, dopuni ustavnu žalbu tako što će ovom sudu dostaviti prepise svih akata koji su osporeni ustavnom žalbom.

Punomoćnik podnosilaca ustavne žalbe je istim dopisom upozoren da će podneta ustavna žalba biti odbačena kao neuredna, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 3) Zakona o Ustavnom sudu, ukoliko u ostavljenom roku ne postupi po nalogu Ustavnog suda i ne otkloni nedostatke koji onemogućavaju postupanje po ustavnoj žalbi.

Ustavni sud je utvrdio da je navedeni dopis punomoćnik podnosilaca ustavne žalbe primio 18. februara 2011. godine.

5. Kako punomoćnik podnosilaca ustavne žalbe u ostavljenom roku, a ni naknadno, nije postupio po nalogu kojim je traženo da ustavnu žalbu dopuni, Ustavni sud je izjavljenu ustavnu žalbu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 3) Zakona o Ustavnom sudu, jer nisu otklonjeni nedostaci koji onemogućavaju postupanje u ovoj pravnoj stvari.

6. S obzirom na sve navedeno, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Dragiša Slijepčević

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.