Odbacivanje neuredne ustavne žalbe zbog nedostatka osporenih akata

Kratak pregled

Ustavni sud odbacio je ustavnu žalbu jer podnosilac, ni nakon naknadnog poziva, nije dostavio prepise akata protiv kojih je žalba izjavljena. Zbog ovog nedostatka, koji sprečava postupanje, žalba je ocenjena kao neuredna i odbačena u skladu sa Zakonom.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša Slijepčević i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Vojislava Jovanovića iz Mokranja, opština Negotin, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 24. marta 2011. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Vojislava Jovanovića izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Negotinu Kv. 93/10 (Ki. 28/10) od 19. aprila 2010. godine i rešenja Apelacionog suda u Beogradu Kž.2. 1870/2010 od 16. juna 2010. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Vojislav Jovanović iz Mokranja, opština Negotin, podneo je Ustavnom sudu 3. septembra 2010. godine ustavnu žalbu protiv rešenja Višeg suda u Negotinu Kv. 93/10 (Ki. 28/10) od 19. aprila 2010. godine i rešenja Apelacionog suda u Beogradu Kž.2. 1870/2010 od 16. juna 2010. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje, prava na jednaku zaštitu prava i prava na naknadu štete, zajemčenih odredbama člana 32. stav 1, člana 36. stav 1. i člana 35. stav 2. Ustava Republike Srbije.

U ustavnoj žalbi je navedeno: da je podnosilac ustavne žalbe, u svojstvu oštećenog kao tužioca, podneo zahtev za sprovođenje istrage protiv J.D; da je Viši sud u Negotinu osporenim rešenjem odlučio da nema mesta sprovođenju po zahtevu oštećenog kao tužioca; da je od samog početka postupka, isti vođen s očiglednom tendencijom da se na svaki način zaštiti od „evidentne krivične odgovornosti navedena J.D.“; da je i samo odbacivanje krivične prijave ukazivalo na dalji tok postupka u ovom predmetu; da postupanje sudova – „nekakva neslaganja“, odlučivanje da nema mesta sprovođenju istrage i odbijanje žalbi podnosioca ustavne žalbe, „nesumnjivo ukazuje na manir po kome se ne dozvoljava da se protiv sudije provede makar i istraga i u istoj utvrde relevantne činjenice“; da drugostepeni sud samo odbija žalbu i ne osvrće se na žalbene navode podnosioca ustavne žalbe. Podnosilac ustavne žalbe je predložio da Ustavni sud usvoji ustavnu žalbu, utvrdi povredu označenih ustavnih prava, odredi uklanjanje štetnih posledica i naknadu štete u opredeljenom iznosu.

2. Odredbom člana 170. Ustava Republike Srbije utvrđeno je da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 109/07) sadržinski je identična odredbi člana 170. Ustava.

Odredbom člana 85. stav 2. istog zakona propisano je da se uz ustavnu žalbu, pored ostalog, podnosi i prepis osporenog pojedinačnog akta, kao i drugi dokazi koji su od značaja za odlučivanje o podnetoj ustavnoj žalbi.

3. U postupku prethodnog ispitivanja ustavne žalbe Ustavni sud je utvrdio da uz ustavnu žalbu nisu priloženi prepisi akata protiv kojih je ista izjavljena, što je obaveza podnosioca propisana odredbom člana 85. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, a bez kojih Ustavni sud nije u mogućnosti da ispita tvrdnje sadržane u ustavnoj žalbi.

4. Ustavni sud je, u skladu sa odredbom člana 44. stav 1. Poslovnika o radu Ustavnog suda („Službeni glasnik RS“, br. 24/08 i 27/08), dopisom od 17. februara 2010. godine obavestio podnosioca ustavne žalbe o nedostacima koji sprečavaju postupanje po podnetoj žalbi, u smislu odredbe člana 85. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu i naložio mu da, u roku od 15 dana od dana prijema dopisa, dopuni ustavnu žalbu tako što će ovom sudu dostaviti prepise svih akata koje osporava ustavnom žalbom.

Podnosilac ustavne žalbe je istim dopisom upozoren da će podneta ustavna žalba biti odbačena kao neuredna, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 3) Zakona o Ustavnom sudu, ukoliko u ostavljenom roku ne postupi po nalogu Ustavnog suda i ne otkloni nedostatke koji onemogućavaju postupanje po ustavnoj žalbi.

Ustavni sud je utvrdio da je navedeni dopis podnosilac ustavne žalbe primio 1. marta 2011. godine.

Ustavnom sudu je 18. marta 2011. godine dostavljen podnesak naslovljen kao „dopis advokata Ivice Radonjića“, u kome je, između ostalo, navedeno da „kao ovlašćeni punomoćnik navedenog Jovanović Vojislava u mnogim predmetima u kojima isti uzima učešća, o ovome sam obavešten od daljnje familije istoga, budući da nije izvršena ni njemu lično, niti pak članovima njegove porodice, a na način predviđen zakonom“. Advokat Ivica Radonjić, koji kao punomoćnik podnosioca nije označen u ustavnoj žalbi, niti je punomoćje za izjavljivanje ustavne žalbe priloženo uz istu ili uz podnesak od 18. marta 2011. godine, predložio je da Ustavni sud odredi dodatni rok od 15 dana u okviru koga bi on „kao verovatni punomoćnik“ podnosioca ustavne žalbe „pokušao da stupi u vezu s njim“ i Sudu dostavio tražena dokumenta i odgovarajuće punomoćje.

5. Kako podnosilac ustavne žalbe u ostavljenom roku nije postupio po nalogu kojim je traženo da ustavnu žalbu uredi, odnosno dopuni, Ustavni sud je izjavljenu ustavnu žalbu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 3) Zakona o Ustavnom sudu, jer nisu otklonjeni nedostaci koji onemogućavaju postupanje u ovoj pravnoj stvari.

6. S obzirom na sve navedeno, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA dr Dragiša Slijepčević

 

 

 

 

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.