Rešenje o odbacivanju ustavne žalbe zbog neispunjenosti procesnih pretpostavki

Kratak pregled

Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu izjavljenu protiv brojnih akata i radnji državnih organa. Žalba je delimično odbačena zbog neblagovremenosti, delimično zbog donošenja akata pre stupanja na snagu Ustava, a delom jer nisu ispunjene pretpostavke za vođenje postupka.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud u sastavu: sudija dr Olivera Vučić, koja zamenjuje predsednika, i sudije dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Veselinke Nikolić iz Beograda, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 10. februara 2011. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Veselinke Nikolić izjavljena protiv rešenja Trgovinskog suda u Beogradu P. 1727/02 od 5. novembra 2002. godine, rešenja Višeg Trgovinskog suda u Beogradu Pž. 2014/02 od 25. marta 2003. godine, rešenje Vrhovnog suda Srbije Prev. 243/03 od 2. jula 2003. godine, rešenja Trgovinskog suda u Beogradu P. 2152/03 od 29. oktobra 2003. godine, rešenja Višeg Trgovinskog suda u Beogradu Pž. 1542/04 od 15. marta 2004. godine, akta Republičkog javnog tužioca Gt. I 1832/04 od 22. jula 2004. godine, rešenja Trgovinskog suda u Beogradu P. 2151/03 od 22. septembra 2004. godine, rešenja Višeg trgovinskog suda u Beogradu Pž. 9795/04 od 30. decembra 2004. godine, rešenja Vrhovnog suda Srbije Prev. 175/05 od 12. maja 2005. godine, akta Okružnog javnog tužioca u Beogradu Kt. 1177/01 od 7. februara 2005. godine, rešenja Četvrtog opštinskog suda u Beogradu Ki. 749/05 od 26. oktobra 2005. godine, rešenja Četvrtog opštinskog suda u Beogradu Kv. 1810/05 Ki. 749/05 od 21. novembra 2005. godine, akta Drugog opštinskog javnog tužilaštva Ktr. 691/05 od 26. decembra 2005. godine, akta Okružnog javnog tužilaštva u Beogradu Kt. 1082/05 od 24. januara 2006. godine, rešenja Drugog opštinskog suda u Beogradu Ki. 200/06 od 26. januara 2006. godine, akta Okružnog javnog tužioca u Beogradu Ktr. 1755/05 od 13. marta 2006. godine, rešenja istražnog sudije Okružnog suda u Beogradu Ki. 208/06 od 20. marta 2006. godine, rešenja Okružnog suda u Beogradu Ki. 208/06 Kv. 1395/06 od 11. aprila 2006. godine, akta Drugog opštinskog suda u Beogradu Ki. 200/06 od 26. maja 2006. godine, akta Okružnog javnog tužioca u Beogradu Ktr. 2773/06 od 4. septembra 2006. godine, rešenja Okružnog suda u Beogradu Ki. 273/05 od 12. marta 2007. godine, rešenja Okružnog suda u Beogradu Ki. 273/05 Kv. 803/07 od 27. marta 2007. godine, akta Okružnog javnog tužioca u Beogradu Ktr. 2953/06 od 25. maja 2007. godine, akta Okružnog javnog tužioca Ktr. 2182/07 od 22. juna 2007. godine, akta Četvrtog opštinskog javnog tužioca u Beogradu Ktr. 1323/07 od 10. avgusta 2007. godine, akta Republičkog javnog tužioca Ktr. 880/07 od 6. septembra 2007. godine, rešenja Četvrtog opštinskog suda u Beogradu Ki. 1530/07 od 19. oktobra 2007. godine, rešenja Drugog opštinskog suda u Beogradu Ki. 200/06 Kv. 397/07 od 30. novembra 2007. godine, rešenja Četvrtog opštinskog suda u Beogradu Kv. 1501/07 Ki. 1530/07 od 27. decembra 2007. godine, rešenja istražnog sudije Okružnog suda u Beogradu Ki. 1103/06 od 13. februara 2008. godine, rešenja Okružnog suda u Beogradu Ki. 1103/06 Kv. 754/08 od 10. marta 2008. godine, akta Republičkog javnog tužioca Ktz. 507/08 od 23. maja 2008. godine, akta Republičkog javnog tužioca Ktz. 263/09 od 5. juna 2009. godine, akta Republičkog javnog tužioca Ktr. 638/08 od 11. jula 2008. godine, akta Republičkog javnog tužioca Ktz. 263/08 od 29. decembra 2008. godine, rešenja Okružnog suda u Beogradu Kri. 690/09 Kv. 2571/09 od 9. jula 2009. godine, akta Okružnog javnog tužioca Kt. 36/08 od 20. septembra 2009. godine, rešenja istražnog sudije Okružnog suda u Beogradu Kri. 690/09 od 30. novembra 2009. godine, rešenja Višeg suda u Beogradu Kri. 690/09 Kv. 592/10 od 2. februara 2010. godine, rešenja istražnog sudije Višeg suda u Beogradu Kri. 690/09 od 17. februara 2010. godine, rešenja Višeg suda u Beogradu Kri. 232/10 Kv. 1324/10 od 15. marta 2010. godine, „radnje nečinjenja Vrhovnog suda Srbije povodom podnetog zahteva za zaštitu zakonitosti od 13. juna 2008. godine u predmetu Okružnog suda u Beogradu Ki. 1103/06 Kv. 754/08, „radnje nečinjenja Vrhovnog suda Srbije povodom izjavljenog zahteva za zaštitu zakonitosti od 25. jula 2008. godine u predmetu Drugog opštinskog suda u Beogradu Ki. 200/06 Kv. 397/07“, „radnje nečinjenja Vrhovnog suda Srbije povodom izjavljenog zahteva za zaštitu zakonitosti od 23. januara 2009. godine u predmetu Četvrtog opštinskog suda u Beogradu Kv. 1501/07 Ki 1530/07“ i „radnje nečinjenja Vrhovnog kasacionog suda povodom izjavljenog zahteva za zaštitu zakonitosti od 21. jula 2010. godine u predmetu Višeg suda u Beogradu Kri. 232/10 (Kri 690/09) Kv. 1324/10“.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Veselinka Nikolić iz Beograda podnela je Ustavnom sudu 17. septembra 2010. godine ustavnu žalbu, koja je dopunjena podnescima od 1, 5, i 18. novembra, 8. i 24. decembra 2010. i 11. i 14. januara 2011. godine, protiv akata i radnji navedenih u izreci i rešenja Četvrtog opštinskog suda u Beogradu P1. 403/02 od 23. oktobra 2006. godine, rešenja Okružnog suda u Beogradu GžI. 272/07 od 31. januara 2007. godine, presude Četvrtog opštinskog suda u Beogradu P1. 403/02 od 3. septembra 2007. godine, presude Okružnog suda u Beogradu GžI 6566/07 od 10. jula 2009. godine, kao i zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku koji se vodio u parničnom postupku pred Četvrtim opštinskim sudom u Beogradu u predmetu P1. 403/02. Ustavna žalba je podneta zbog povrede načela vladavine prava iz člana 3. Ustava Republike Srbije, načela zabrane diskriminacije iz člana 21. Ustava, načela zaštite ljudskih i manjinskih prava i sloboda iz člana 22. Ustava, kao i prava na pravično suđenje (suđenja u razumnom roku u parničnom postupku) iz člana 32. stav 1. Ustava, prava na naknadu štete iz člana 35. stav 2. Ustava, prava na imovinu iz člana 58. stav 1. Ustava, prava na rad iz člana 60. Ustava i odredbe člana 171. Ustava.

2. Ustavni sud je informacijom Su-1/73 od 31. decembra 2010. godine iz predmeta Ustavnog suda Už - 4119/2010, izdvojio ustavnu žalbu Veselinke Nikolić u delu koji se odnosi rešenje Četvrtog opštinskog suda u Beogradu P1. 403/02 od 23. oktobra 2006. godine, rešenje Okružnog suda u Beogradu GžI. 272/07 od 31. januara 2007. godine, presudu Četvrtog opštinskog suda u Beogradu P1. 403/02 od 3. septembra 2007. godine, presudu Okružnog suda u Beogradu GžI 6566/07 od 10. jula 2009. godine, kao i zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku koji se vodio u parničnom postupku pred Četvrtim opštinskim sudom u Beogradu u predmetu P1. 403/02 i po tako izdvojenom delu formiran je novi predmet Ustavnog suda Už-5555/2010.

3. Ustavni sud ukazuje da je zaštita Ustavom zajemčenih ljudskih i manjinskih prava i sloboda u postupku po ustavnoj žalbi ustanovljena Ustavom Republike Srbije, koji je stupio na snagu 8. novembra 2006. godine, te sledi da se ustavnom žalbom mogu pobijati akti doneti posle stupanja na snagu Ustava.

S obzirom na to da se ustavnom žalbom osporavaju, pored ostalog, rešenje Trgovinskog suda u Beogradu P. 1727/02 od 5. novembra 2002. godine, rešenje Višeg Trgovinskog suda u Beogradu Pž. 2014/02 od 25. marta 2003. godine, rešenje Vrhovnog suda Srbije Prev. 243/03 od 2. jula 2003. godine, rešenje Trgovinskog suda u Beogradu P. 2152/03 od 29. oktobra 2003. godine, rešenje Višeg Trgovinskog suda u Beogradu Pž. 1542/04 od 15. marta 2004. godine, akt Republičkog javnog tužioca Gt. I 1832/04 od 22. jula 2004. godine, rešenje Trgovinskog suda u Beogradu P. 2151/03 od 22. septembra 2004. godine, rešenje Višeg trgovinskog suda u Beogradu Pž. 9795/04 od 30. decembra 2004. godine, rešenje Vrhovnog suda Srbije Prev. 175/05 od 12. maja 2005. godine, dakle odluke i akti koji su doneti pre stupanja na snagu Ustava, Ustavni sud je ustavnu žalbu odbacio u tom delu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4. Zakona o Ustavnom sudu, jer nisu ispunjene Ustavom utvrđene pretpostavke za postupanje ovog suda.

4. Odredbom člana 170. Ustava Republike Srbije utvrđeno je da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.

Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07) je po svojoj sadržini istovetna navedenoj odredbi člana 170. Ustava.

Odredbom člana 84. stav 1. istog zakona propisano je da se ustavna žalba može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.

5. Saglasno odredbama čl. 419. i 421. Zakonika o krivičnom postupku („Službeni list SRJ", br. 70/01 i 68/02 i „Službeni glasnik RS", br. 58/04, 85/05, 115/05, 49/07, 20/09, 122/08 i 72/09), ovlašćenje za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti ima isključivo javni tužilac. Ustavni sud je stoga ocenio da se ovo vanredno pravno sredstvo u krivičnom postupku ne može smatrati pravnim sredstvom čijim iscrpljivanjem oštećeni kao tužilac stiče pravo na podnošenje ustavne žalbe, saglasno odredbama člana 170. Ustava i člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu. Ovo iz razloga što oštećeni kao tužilac ne može da utiče na odluku javnog tužioca da li će podići zahtev za zaštitu zakonitosti, bez obzira na lično podnetu inicijativu, niti ima zakonsku mogućnost da samostalno podnese navedeno vanredno pravno sredstvo, ako to ne učini javni tužilac. Ovakav pravni stav već je zauzet u ranijim rešenjima Ustavnog suda ( Už. 1233/09 od 17. septembra 2009. godine).

Razmatrajući ustavnu žalbu u delu u kome su osporeni akt Okružnog javnog tužioca u Beogradu Kt. 1177/01 od 7. februara 2005. godine, rešenje Četvrtog opštinskog suda u Beogradu Ki. 749/05 od 26. oktobra 2005. godine, rešenje Četvrtog opštinskog suda u Beogradu Kv. 1810/05 Ki. 749/05 od 21. novembra 2005. godine, akt Drugog opštinskog javnog tužilaštva Ktr. 691/05 od 26. decembra 2005. godine, akt Okružnog javnog tužilaštva u Beogradu Kt. 1082/05 od 24. januara 2006. godine, rešenje Drugog opštinskog suda u Beogradu Ki. 200/06 od 26. januara 2006. godine, akt Okružnog javnog tužioca u Beogradu Ktr. 1755/05 od 13. marta 2006. godine, rešenje istražnog sudije Okružnog suda u Beogradu Ki. 208/06 od 20. marta 2006. godine, rešenje Okružnog suda u Beogradu Ki. 208/06 Kv. 1395/06 od 11. aprila 2006. godine, akt Drugog opštinskog suda u Beogradu Ki. 200/06 od 26. maja 2006. godine, akt Okružnog javnog tužioca u Beogradu Ktr. 2773/06 od 4. septembra 2006. godine, rešenje Okružnog suda u Beogradu Ki. 273/05 od 12. marta 2007. godine, rešenje Okružnog suda u Beogradu Ki. 273/05 Kv. 803/07 od 27. marta 2007. godine, akt Okružnog javnog tužioca u Beogradu Ktr. 2953/06 od 25. maja 2007. godine, akt Okružnog javnog tužioca Ktr. 2182/07 od 22. juna 2007. godine, akt Četvrtog opštinskog javnog tužioca u Beogradu Ktr. 1323/07 od 10. avgusta 2007. godine, akt Republičkog javnog tužioca Ktr. 880/07 od 6. septembra 2007. godine, rešenje Četvrtog opštinskog suda u Beogradu Ki. 1530/07 od 19. oktobra 2007. godine, rešenje Drugog opštinskog suda u Beogradu Ki. 200/06 Kv. 397/07 od 30. novembra 2007. godine, rešenje Četvrtog opštinskog suda u Beogradu Kv. 1501/07 Ki. 1530/07 od 27. decembra 2007. godine, rešenje istražnog sudije Okružnog suda u Beogradu Ki. 1103/06 od 13. februara 2008. godine, rešenje Okružnog suda u Beogradu Ki. 1103/06 Kv. 754/08 od 10. marta 2008. godine, akt Republičkog javnog tužioca Ktz. 507/08 od 23. maja 2008. godine, akt Republičkog javnog tužioca Ktz. 263/09 od 5. juna 2009. godine, akt Republičkog javnog tužioca Ktr. 638/08 od 11. jula 2008. godine, akt Republičkog javnog tužioca Ktz. 263/08 od 29. decembra 2008. godine, rešenje Okružnog suda u Beogradu Kri. 690/09 Kv. 2571/09 od 9. jula 2009. godine, akt Okružnog javnog tužioca Kt. 36/08 od 20. septembra 2009. godine, rešenje istražnog sudije Okružnog suda u Beogradu Kri. 690/09 od 30. novembra 2009. godine, rešenje Višeg suda u Beogradu Kri. 690/09 Kv. 592/10 od 2. februara 2010. godine, rešenje istražnog sudije Višeg suda u Beogradu Kri. 690/09 od 17. februara 2010. godine i rešenje Višeg suda u Beogradu Kri. 232/10 Kv. 1324/10 od 15. marta 2010. godine, Ustavni sud je utvrdio da je podnositeljka ustavne žalbe osporeno rešenje Višeg suda u Beogradu Kri. 232/10 Kv. 1324/10 od 15. marta 2010. godine, kao poslednju sudsku odluku u nizu navedenih odluka i akata, primila pre 21. jula 2010. godina kada je podnela zahtev za zaštitu zakonitosti Vrhovnom kasacionom sudu protiv navedenog rešenja, a da je ustavna žalba izjavljena 17. septembra 2010. godine, dakle nakon isteka roka iz člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu. Ustavni sud je stoga odbacio ustavnu žalbu kao neblagovremenu u tom delu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 2) navedenog Zakona.

6. Razmatrajući ustavnu žalbu u delu kojim se osporava „radnja nečinjenja Vrhovnog suda Srbije povodom podnetog zahteva za zaštitu zakonitosti od 13. juna 2008. godine u predmetu Okružnog suda u Beogradu Ki. 1103/06 Kv. 754/08, „radnja nečinjenja Vrhovnog suda Srbije povodom izjavljenog zahteva za zaštitu zakonitosti od 25. jula 2008. godine u predmetu Drugog opštinskog suda u Beogradu Ki. 200/06 Kv. 397/07“, „radnja nečinjenja Vrhovnog suda Srbije povodom izjavljenog zahteva za zaštitu zakonitosti od 23. januara 2009. godine u predmetu Četvrtog opštinskog suda u Beogradu Kv. 1501/07 Ki 1530/07“ i „radnja nečinjenja Vrhovnog kasacionog suda povodom izjavljenog zahteva za zaštitu zakonitosti od 21. jula 2010. godine u predmetu Višeg suda u Beogradu Kri. 232/10 (Kri 690/09) Kv. 1324/10“, Ustavni sud ukazuje da podnositeljka ustavne žalbe u svojstvu oštećenog kao tužioca nije imala zakonsku mogućnost da samostalno podnese zahtev za zaštitu zakonitosti. Samim tim radnje nečinjenja Vrhovnog kasacionog suda, bivšeg Vrhovnog suda Srbije po takvom vanrednom pravnom sredstvu podnositeljke ne može se ratione materiae smatrati povredom Ustavom zajemčenih prava o kojoj je Ustavni sud nadležan da odlučuje. Ustavni sud je stoga odbacio ustavnu žalbu u tom delu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer ne postoje pretpostavke utvrđene Ustavom i Zakonom za vođenje postupka i odlučivanje.

7. Na osnovu svega iznetog i odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešeno je kao u izreci.

 

 

ZAMENjUJE PREDSEDNIKA USTAVNOG SUDA

sudija

Dr Olivera Vučić

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.