Odbijanje ustavne žalbe u sporu o vraćanju oduzete imovine
Kratak pregled
Ustavni sud je odbio kao neosnovanu ustavnu žalbu izjavljenu protiv presude Upravnog suda u sporu radi vraćanja oduzete imovine. Podnosilac nije dostavio akt o podržavljenju, što je neophodan uslov za ostvarivanje prava po Zakonu o restituciji.
Tekst originalne odluke
Republika SrbijaUSTAVNI SUD
Už-4332/2012
06.09.2012.
Beograd
Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda dr Dragiša Slijepčević, predsednik veća i sudije Vesna Ilić Prelić, Milan Stanić, dr Agneš Kartag Odri, Predrag Ćetković, Sabahudin Tahirović, dr Dragan Stojanović i mr Milan Marković, članova veća, u postupku po ustavnoj žalbi Slavoljuba Mijatovića iz Čortanovca, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 6. septembra 2012. godine, doneo je
O D L U K U
1. Usvaja se ustavna žalba Slavoljuba Mijatovića i utvrđuje se da je presudom Višeg suda u Novom Sadu Gž. 6887/2010 od 12. aprila 2012. godine povređeno pravo podnosioca ustavne žalbe na jednaku zaštitu prava iz člana 36. stav 1. Ustava, dok se u preostalom delu ustavna žalba odbija kao neosnovana.
2. Odluku objaviti u “Službenom glasniku Republike Srbije“.
O b r a z l o ž e nj e
1. Slavoljub Mijatović iz Čortanovca je 29. maja 2012. godine, preko punomoćnika, advokata Ane Jakab iz Novog Sada, podneo Ustavnom sudu ustavnu žalbu protiv presude Višeg suda u Novom Sadu Gž. 6887/2010 od 12. aprila 2012. godine, zbog povrede prava na sudsku zaštitu iz člana 22. Ustava Republike Srbije, prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava i prava na jednaku zaštitu prava iz člana 36. stav 1. Ustava. Takođe, podnosilac ustavne žalbe je osporio dužinu trajanja drugostepenog parničnog postupka sa stanovišta odredbe člana 32. stav 1. Ustava.
2. Ustavni sud je na sednici održanoj 12. jula 2012. godine doneo Odluku Už- 5393/2011 kojom je usvojio ustavnu žalbu Petra Bogojevića, utvrdio da je presudom Višeg suda u Novom Sadu Gž. 3627/2010 od 25. avgusta 2011. godine povređeno prava navedenog podnosioca ustavne žalbe na jednaku zaštitu prava zajemčeno odredbom člana 36. stav 1. Ustava, te je našao da ovu Odluku treba objaviti u “Službenom glasniku Republike Srbije“ kao pravičan vid zadovoljenja zbog konstatovane povrede navedenog ustavnog prava.
Ustavni sud je iz sadržine ustavne žalbe podnosioca Slavoljuba Mijatovića i na osnovu uvida u priložene dokaze, utvrdio da je ovaj podnosilac u parničnom postupku koji je prethodio ustavnosudskom, bio u identičnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji kao i podnosilac ustavne žalbe u predmetu Už- 5393/2011.
Polazeći od navedenog, Ustavni sud je ocenio da je osporenom presudom Višeg suda u Novom Sadu Gž. 6887/2010 od 12. aprila 2012. godine povređeno pravo podnosioca ustavne žalbe na jednaku zaštitu prava iz člana 36. stav 1. Ustava. Ovakva Odluka je utemeljena na razlozima datim u obrazloženju Odluke Ustavnog suda Už- 5393/2011 od 12. jula 2012. godine, koja je objavljena u “Službenom glasniku Republike Srbije“.
3. Na osnovu izloženog i odredbe člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07 i 99/11), Ustavni sud je u ovom delu usvojio ustavnu žalbu i odlučio kao u prvom delu tačke 1. izreke, dok je ustavnu žalbu odbio kao neosnovanu u delu u kome se podnosilac poziva na povredu prava na sudsku zaštitu i prava na pravično suđenje.
S obzirom na to da je Ustavni sud ocenio da je osporena drugostepena presuda zasnovana na ustavnopravno prihvatljivom tumačenju merodavnog materijalnog prava, Sud je, u smislu odredbe člana 89. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu, našao da se pravično zadovoljenje podnosioca ustavne žalbe zbog povrede prava na jednaku zaštitu prava jedino može ostvariti objavljivanjem ove odluke u “Službenom glasniku Republike Srbije“, te je odlučio kao u tački 2. izreke.
4. Razmatrajući navode podnosioca ustavne žalbe prema kojima mu je u drugostepenom postupku povređeno pravo na suđenje u razumnom roku, Ustavni sud je ocenio da su ovi navodi podnosioca neosnovani. Naime, Viši sud u Novom Sadu je o podnetoj žalbi odlučio u roku od jedne godine i sedam meseci, što se, po oceni Ustavnog suda, ne može smatrati nerazumnim rokom za odlučivanje. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je, saglasno odredbi člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, ustavnu žalbu u ovom delu odbio kao neosnovanu, te je odlučio kao u drugom delu tačke 1. izreke.
5. Sledom rečenog, Ustavni sud je, na osnovu odredaba člana 42b stav 1. tačka 1) i člana 45. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, doneo Odluku kao u izreci.
PREDSEDNIK VEĆA
dr Dragiša B. Slijepčević
Slični dokumenti
- Už 4770/2012: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na jednaku zaštitu prava
- Už 6664/2012: Usvajanje ustavne žalbe zbog povrede prava na jednaku zaštitu prava
- Už 1460/2012: Povreda prava na jednaku zaštitu prava zbog različitog postupanja sudova
- Už 1028/2012: Utvrđena povreda prava na jednaku zaštitu prava zbog različite sudske prakse
- Už 5905/2012: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na jednaku zaštitu prava
- Už 635/2013: Povreda prava na jednaku zaštitu prava zbog odstupanja od prakse
- Už 816/2013: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na jednaku zaštitu prava