Utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku u izvršnom postupku
Kratak pregled
Ustavni sud je usvojio ustavnu žalbu i utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku, jer izvršni postupak traje preko četiri godine. Podnositeljki je dosuđena naknada nematerijalne štete od 400 evra zbog neažurnosti sudova u sprovođenju izvršenja.
Tekst originalne odluke
Republika SrbijaUSTAVNI SUD
Už-4438/2010
24.10.2013.
Beograd
Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda dr Dragiša B. Slijepčević, predsednik Veća i sudije Vesna Ilić Prelić, Katarina Manojlović Andrić, dr Agneš Kartag Odri, dr Goran Ilić, Sabahudin Tahirović, dr Dragan Stojanović i mr Milan Marković, članovi Veća , u postupku po ustavnoj žalbi Danice Pantelić iz Begaljice, opština Grocka, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 24. oktobra 2013. godine, doneo je
O D L U K U
1. Usvaja se ustavna žalba Danice Pantelić i utvrđuje da je u izvršnom postupku koji se vodi pred Drugim osnovnim sudom u Beogradu - Sudska jedinica u Mladenovcu u predmetu I. 1190/12 povređeno pravo podnositeljke ustavne žalbe na suđenje u razumnom roku , zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije .
2. Utvrđuje se pravo podnositeljke ustavne žalbe na naknadu nematerijalne štete u iznosu od 400 evra , u dinarskoj protivvrednosti obračunatoj po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava - razdeo Ministarstva pravde i državne uprave .
O b r a z l o ž e nj e
1. Danica Pantelić iz iz Begaljice, opština Grocka, je 14 . oktobra 2010. godine, preko punomoćnika Bojane Pavlović-Sarić, advokata iz Grocke, podnela Ustavnom sudu ustavnu žalbu zbog povrede prava na pravično suđenje zajemčenog odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije, u postupku koji se vodio pred Četvrtim opštinskim sudom u Beogradu u predmetu I. 12678/09 (novi broj I. 1190/12 Drugog osnovnog suda u Beogradu - Sudska jedinica u Mladenovcu), odnosno člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Podnositeljka je u ustavnoj žalbi navela da je izvršni postupak pokrenu la 14. avgusta 2009. godine, pred Četvrtim opštinskim sudom u Beogradu, a li da izvršenje još uvek nije sporovedeno. U ovoj izvršnoj stvari Četvrti opštinski sud u Beogradu je doneo rešenje I. 12678/09 od 29. septembra 2009. godine kojim je dozvolio predloženo izvršenje, a zatim je postupak nastavljen pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu pod brojem I. 40622/10, i u vreme podnošenja ustavne žalbe još uvek nije okončan. Podnositeljka ističe da postupak neopravdano dugo traje i da zbog toga smatra da su joj povređena navedena prava. Predložila je da Ustavni sud usvoji ustavnu žalbu, ujedno ističući i zahtev za naknadu štete i naknadu advokatskih troškova za zastupanje pred Ustavnim sudom.
2.Saglasno članu 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Odredbom člana 32. stav 1. Ustava je utvrđeno da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega.
U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama zahteva istaknutog u njoj, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.
3. Ustavni sud je u sprovedenom postupku, uvidom u spise predmeta Drugog osnovnog suda u Beogradu - Sudska jednica u Mladenovcu I. 1190/12 (ranije predmet Četvrtog opštinsk og sud a u Beogradu I. 12678/09 i Prvog osnovnog suda u Beogradu I. 40622/10), utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje:
Podnositeljka ustavne žalbe je 14. avgusta 200 9. godine podnela Četvrtom opštinskom sudu u Beogradu predlog za izvršenje protiv izvršnog dužnika Z.S. iz Zvornika, Republika Srpska, sa boravištem u Begaljici, popisom, procenom i prodajom pokretnih stvari, radi naplate 200.000,00 dinara, a na osnovu pravnosnažne i izvršne presude Petog opštinskog suda u Beogradu P. 1985/05 od 8. februara 200 5. godine.
Rešenjem Četvrtog opštinskog suda u Beogradu I. 12678/09 od 29. septembra 2009. godine određeno je predloženo izvršenje.
Po reorganizaciji pravosuđa predmet je u Prvom osnovnom sudu u Beogradu zaveden pod brojem I. 40622/10 i pred tim sudom je sačinjen 29. marta 2011. godine zapisnik o popisu i proceni pokretnih stvari (izvršni dužnik nije zatečen kod kuće) .
Uz z aključak Prvog osnovnog suda u Beogradu I. 40622/10 od 19. januara 201 2. godine, spisi predmeta su dostavljeni 8. marta 2012. godine Drugom osnovno m sud u u Beogradu - Sudska jedinica u Mladenovcu, radi sprovođenja izvršenja. Nadležni izvršni sud je 28. marta 2012. godine naložio izvršnom poveriocu uplatu predujma u roku od pet dana za troškove službenog lica, po kome je blagovremno postupljeno. Daljih radnji suda u ovoj izvršnoj stvari nije bilo. Izvršni poverilac je podneskom od 6. septembra 2012. godine urgirao sprovođenje izvršenja.
4. Pri utvrđivanju razumnog vremenskog trajanja sudskog postupka, mora se poći od činjenice da dužina trajanja postupk a zavisi od niza činilaca koji se procenjuju u svakom pojedinačnom slučaju. Složenost činjeničnih i pravnih pitanja u određenom predmetu, ponašanje podnosioca ustavne žalbe kao stranke u postupku, postupanje sudova koji vode postupak i priroda zahteva, odnosno značaj raspravljanog prava za podnosioca, osnovni su činioci koji utiču na ocenu vremenskog trajanja sudskog postupka i određuju da li je taj postupak okončan u okviru razumnog roka ili ne.
Ustavni sud ukazuje da predmetni izvršni postupak traje preko četiri godine i da još nije okončan.
Ispitujući navedene kriterijume za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku u konkretnom slučaju, Ustavni sud ukazuje da se, u konkretnom slučaju, nije radilo o složenom predmetu što bi moglo imati uticaja na trajanje postupka.
Razmatrajući značaj predmeta spora za podnositeljku ustavne žalbe, Ustavni sud smatra da je ona ima la opravdan interes da sudovi sprovedu postup ak izvršenja koji je pokrenut na osnovu pravnosnažn e i izvršn e presud e.
Ispitujući ponašanje podnositeljke ustavne žalbe, Ustavni sud je utvrdio da ona, iako je podnela predlog za izvršenje mesno nenadležnom sudu, nije odlučujuće doprinela odugovlačenju izvršn og postupka .
Osnovni razlog neprimereno dugom trajanju izvršnog postupka je neažurno postupanje , pre svega suda koji nije preduzima o zakonom predviđene procesne mere koje su m u stajale na raspolaganju da se postup ak izvršenja efikasno sproved e i okonča, bez nepotrebnog odugovlačenja. U prilog navedenom govori, najpre to, što raniji Četvrti opštinski sud u Beogradu, kao mesno nenadležan za sprovođenje izvršenja, nije uputio predmet tada nadležnom Opštinskom sudu u Mladenovcu, a zatim što ni Prvi osnovni sud u Beogradu, posle reorganizacije pravosuđa, u toku sledeće dve godine nije dostavio rešenje o izvršenju i spise predmeta nadležnom sudu za sprovođenje izvršenja. Međutim, ni sada postupajući Drugi osnovni sud u Beogradu - Sudska jednica u Mladenovcu, preko godinu dana nije preduzeo nijednu radnju u postupku, iako je podnositeljka urgirala da se ubrza postupak izvršenja.
Ustavni sud konstatuje da je dužnost suda da postupak izvršenja sprovede bez odugovlačenja, da pravovremeno i efikasno reaguje i da blagovremeno preduzme sve zakonske mere u tom cilju. Ustavni sud naglašava da je u pravnoj državi od izuzetne važnosti sprovođenje postupka izvršenja bez odlaganja, kako se ne bi ugrozila delotvornost sudske zaštite Ustavom garantovanih prava i sloboda i kako bi se održalo poverenje građana u sudove.
5. Ustavnopravna ocena sprovedenog postupka u ovoj građanskopravnoj stvari, zasnovana na praksi Ustavnog suda i standardima Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje da je, u konkretnom slučaju , povređeno pravo podnosi teljke ustavne žalbe na suđenje u razumnom roku.
Polazeći od navedenog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07, 99/11 i 18/13 - Odluka US ), ustavnu žalbu usvojio i utvrdio da je podnositeljki ustavne žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava, odlučujući kao u tački 1. izreke.
6. Na osnovu odredbe člana 89. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je u tački 2. izreke odlučio da se pravično zadovoljenje podnositeljke ustavne žalbe zbog konstatovane povrede prava ostvari utvrđenjem prava na naknadu nematerijalne štete u iznosu od 400 evra, u dinarskoj protivvrednosti obračunatoj po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate. Naknada će se isplatiti na teret budžetskih sredstava - razdeo Ministarstva pravde i državne uprave.
Prilikom odlučivanja o visini nematerijalne štete koju je podnositeljka ustavne žalbe pretrpe la zbog utvrđene povrede prava na suđenje u razumnom roku, Ustavni sud je cenio sve okolnosti od značaja, posebno dužinu trajanja izvršnog postupk a. Ustavni sud smatra da navedeni novčani iznos predstavlja pravičnu i adekvatnu naknadu za povredu prava koju je podnositeljka ustavne žalbe pretrpe la isključivo zbog neažurnog postupanja sudova. Odlučujući o visini naknade nematerijalne štete, Ustavni sud je imao u vidu postojeću praksu ovog suda, praksu Evropskog suda za ljudska prava u sličnim slučajevima, ekonomsko-socijalne prilike u Republici Srbiji, kao i samu suštinu naknade nematerijalne štete kojom se oštećenom pruža odgovarajuće zadovoljenje.
7. Razmatrajući zahtev podnositeljke ustavne žalbe za naknadu troškova postupka pred Ustavnim sudom, Ustavni sud ukazuje da nema uslova za određivanje tražene naknade troškova, u smislu odredbe člana 6. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu.
Naime, navedenom odredbom Zakona je propisano da učesnici u postupku sami snose svoje troškove. S tim u vezi, odredbom člana 83. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu je propisano da svako (poslovno sposobno) lice, uz ispunjenost i drugih uslova, može izjaviti ustavnu žalbu (i preduzimati druge radnje u postupku), što istovremeno znači i da nije obavezno da te radnje preduzima preko punomoćnika, uključujući i punomoćnika advokata. Pored toga, Ustavni sud ukazuje i da je odredbom člana 44. Poslovnika o radu Ustavnog suda („Službeni glasnik RS“, br. 24/08, 27/08 i 76/11) predviđeno da se ne odbacuju podnesci kojima se pokreće postupak pred Ustavnim sudom i kada isti ne sadrže podatke neophodne za vođenje postupka ili imaju druge nedostatke koji onemogućavaju postupanje u predmetu, već se podnosiocu daje mogućnost da te nedostatke naknadno otkloni. Takođe, Ustavni sud licima koja žele da izjave ustavnu žalbu, pruža svojevrsnu pravnu pomoć kroz ustanovljeni obrazac ustavne žalbe i pisano uputstvo za popunjavanje obrasca ustavne žalbe, koji su dostupni preko internet stranice Ustavnog suda ili se na zahtev dostavljaju zainteresovanom licu.
8. Polazeći od iznetog, Ustavni sud je, na osnovu odredaba člana 42b stav 1 . tačka 1) i člana 45. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, doneo Odluku kao u izreci.
PREDSEDNIK VEĆA
dr Dragiša B. Slijepčević
Slični dokumenti
- Už 6783/2018: Usvajanje ustavne žalbe zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku u parničnom postupku
- Už 5804/2020: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na suđenje u razumnom roku
- Už 633/2011: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na suđenje u razumnom roku
- Už 1718/2009: Povreda prava na suđenje u razumnom roku u izvršnom postupku
- Už 1550/2016: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na suđenje u razumnom roku u izvršnom postupku
- Už 2729/2009: Ustavna žalba zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku
- Už 2818/2011: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na suđenje u razumnom roku