Odbacivanje ustavne žalbe zbog neosnovanih navoda o povredi prava

Kratak pregled

Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu Vilagoš Vincea protiv presuda Opštinskog i Okružnog suda. Podnosilac je tvrdio da je pravo na pravično suđenje povređeno jer je punomoćnik tužioca postupao na osnovu kopije punomoćja, što nije uticalo na njegova prava.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-445/2009
29.09.2011.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša Slijepčević i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Vilagoš Vincea iz Bačke Topole, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 29. septembra 2011. godine, doneo je


R E Š E Nj E

Odbacuje se ustavna žalba Vilagoš Vincea izjavljena protiv presude Opštinskog suda u Bačkoj Topoli P. 415/08 od 16. septembra 2008. godine i presude Okružnog suda u Subotici Gž. 1120/08 od 20. februara 2009. godine.


O b r a z l o ž e nj e

1. Vilagoš Vince iz Bačke Topole je 23. marta 2009. godine, preko punomoćnika Ahmeta Hodžića, advokata iz Novog Sada, podneo ustavnu žalbu protiv presude Opštinskog suda u Bačkoj Topoli P. 415/08 od 16. septembra 2008. godine i presude Okružnog suda u Subotici Gž. 1120/08 od 20. februara 2009. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje zajemčenog odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.
Iz navoda ustavne žalbe i osporenih akata proizlazi da je podnosilac ustavne žalbe bio tuženi u parničnom postupku koji je prethodio ustavnosudskom. Podnosilac smatra da mu je pravo na pravično suđenje povređeno time što punomoćnik tužioca nije imao deponovano generalno punomoćje kod sudske uprave Opštinskog suda u Bačkoj Topoli, već je zastupan na osnovu kopije punomoćja, te je zbog toga sud morao tužbu odbaciti kao neurednu.

2. S obzirom na razloge na kojima podnosilac ustavne žalbe zasniva tvrdnju o povredi prava na pravično suđenje, Ustavni sud ukazuje zastupanje stranke od strane neovlašćenog lica može predstavljati povredu procesnih normi samo u odnosu na zastupanog, ali ne i u odnosu na drugu parničnu stranku (videti Odluku Ustavnog suda Už–474/2009 od 2. decembra 2010. godine). Stoga je Ustavni sud ocenio da se izneti razlozi ne mogu smatrati ustavnopravnim razlozima za tvrdnju da je zastupanje tužioca na osnovu kopije punomoćja, podnosiocu ustavne žalbe kao tuženom u parnici povređeno pravo na pravično suđenje. Sledom iznetog, Ustavni sud je ustavnu žalbu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer nisu ispunjene Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka i odlučivanje.
        
3. Polazeći od izloženog, Ustavni sud je, na osnovu člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Dragiša Slijepčević

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.