Odbacivanje ustavne žalbe oštećenog kao tužioca u krivičnom postupku

Kratak pregled

Ustavni sud odbacio je ustavnu žalbu koju je podneo oštećeni kao tužilac protiv pravnosnažne oslobađajuće presude. Sud je zauzeo stav da oštećeni nema Ustavom zajemčeno pravo da okrivljeni bude osuđen, već se pravo na pravično suđenje garantuje prevashodno okrivljenom.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-4495/2010
22.12.2011.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša B. Slijepčević i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Jezdimira Dimitrijevića iz Leskovca, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 22. decembra 2011. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Jezdimira Dimitrijevića izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Nišu Kž.1. 805/10 od 20. avgusta 2010. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Jezdimir Dimitrijević iz Leskovca je 18. oktobra 2010. godine Ustavnom sudu podneo ustavnu žalbu, uređenu podneskom od 19. oktobra 2010. godine, protiv presude Apelacionog suda u Nišu Kž.1. 805/10 od 20. avgusta 2010. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje i prava na imovinu, zajemčenih odredbama člana 32. stav 1. i člana 58. stav 1. Ustava Republike Srbije.

U ustavnoj žalbi je navedeno: da je osporenom presudom Apelacioni sud u Nišu odbio kao neosnovanu žalbu oštećenog kao tužioca, ovde podnosioca ustavne žalbe „a sve to nasuprot kasnije pribavljenim dokazima i uticaju ... u pravcu za oslobađanje od krivice“; da je otac okrivljenog „kao iskusni krivičar odvodio sam sud i tok suđenja u pravcu oslobođenja okrivljenog, pa su tako krucijalne činjenice ostale kao neispitane“; da je svojim radnjama otac okrivljenog imao nameru da „procesno i svesno sputa odnosno pogrešno prikaže činjenično stanje u pravnosnažnoj presudi Opštinskog suda u Leskovcu broj 869/04, zbog kojih činjenica je i oštećen u toj predmetnoj stvari, što je i svrha ove ustavne žalbe i ostvarivanje prava naknade štete na porodičnom objektu izazvanog požara“. Podnosilac ustavne žalbe je predložio da Ustavni sud usvoji njegovu ustavnu žalbu, utvrdi da su mu osporenom presudom povređena označena ustavna prava i naloži „tom sudu otklanjanje svih štetnih posledica u kratkom roku“.

2. Odredbom člana 170. Ustava Republike Srbije utvrđeno je da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 109/07) sadržinski je identična odredbi člana 170. Ustava.

3. Ustavni sud je utvrdio da se podnosilac ustavne žalbe ovom sudu obraća u svojstvu oštećenog kao tužioca u krivičnom predmetu u kome je doneta osporena presuda Apelacionog suda u Nišu Kž.1. 805/10 od 20. avgusta 2010. godine. Podnosilac ustavne žalbe povredu označenih ustavnih prava obrazlaže tvrdnjama iz kojih, proizlazi da smatra da je bilo mesta utvrđivanju krivice okrivljenog, umesto njegovom oslobađanju.

Ustavni sud ukazuje na to da se u krivičnom postupku odlučuje o osnovanosti sumnje koja je bila razlog da se protiv nekog lica pokrene krivični postupak i o optužbama koje se tom licu stavljaju na teret. Stoga se, prema pravnom stavu Ustavnog suda, Ustavom zajemčeno pravo na pravično suđenje garantuje pre svega okrivljenom, odnosno optuženom licu. Ovakav stav Ustavnog suda potvrđuje i odredba člana 1. Zakonika o krivičnom postupku („Službeni list SRJ“, br. 70/01 i 68/02 i „Službeni glasnik RS“, br. 58/04, 85/05, 115/05, 49/07, 122/08, 72/09 i 76/10) kojom je propisano da se ovim zakonikom utvrđuju pravila da niko nevin ne bude osuđen, a da se učiniocu krivičnog dela izrekne krivična sankcija pod uslovima koje predviđa krivični zakon i na osnovu zakonito sprovedenog postupka.

Ustavni sud ocenjuje da iz navedenog sledi da oštećeni kao tužilac i privatni tužilac, a ni sam javni tužilac kada krivično gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, nemaju ni zakonom, niti Ustavom zajemčeno pravo da će se protiv trećeg lica pokrenuti istraga, da će se protiv njega voditi krivični postupak, ili da će lice koje je okrivljeno biti i osuđeno, odnosno da će mu biti izrečena određena krivična sankcija. Isti stav je zauzeo i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u presudi Krzak protiv Poljske, od 6. aprila 2004. godine, aplikacija broj 51515/99, st. 23. i 24.

U odnosu na istaknutu povredu prava na imovinu, Ustavni sud je utvrdio da se nijednim navodom ustavne žalbe ne obrazlaže povreda tog označenog ustavnog prava, niti se iznete tvrdnje mogu dovesti u vezu sa Ustavom zajemčenim pravom na imovinu. Tvrdnja podnosioca ustavne žalbe koja se odnosi na „pravnosnažnu presudu Opštinskog suda u Leskovcu broj 869/04, zbog kojih činjenica je i oštećen u toj predmetnoj stvari, što je i svrha ove ustavne žalbe i ostvarivanje prava naknade štete na porodičnom objektu izazvanog požara“, ne može se dovesti ni u kakvu vezu sa osporenom presudom i konkretnim krivičnim postupkom.

Kako podnosilac ustavne žalbe u konkretnom slučaju ne navodi ustavnopravne razloge za povredu označenih ustavnih prava, već ističe samo svoj interes da lice protiv koga je vodio krivični postupak bude osuđeno u tom postupku, Ustavni sud je ustavnu žalbu odbacio kao nedopuštenu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer ne postoje pretpostavke utvrđene Ustavom i Zakonom za vođenje postupka i odlučivanje.

4. S obzirom na sve navedeno, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Dragiša B. Slijepčević

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.