Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju „ustavne žalbe“ zbog nenadležnosti za postupanje

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio podnesak nazvan „ustavna žalba“ kojim se podnosilac žali na „ponižavajuće postupanje sudskih organa“ u izvršnom postupku. Sud je utvrdio da se navodi ne mogu dovesti u vezu sa povredom Ustavom garantovanih prava i da nisu u nadležnosti Ustavnog suda.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-5/2009
21.01.2010.
Beograd

 

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, dr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po „ustavnoj žalbi" Vidoja Jeremića iz Bajine Bašte, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 21. januara 2010. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

Odbacuje se „ustavna žalba" Vidoja Jeremića.

 

O b r a z l o ž e nj e

1. Vidoje Jeremić iz Bajine Bašte je 31. decembra 2008. godine podneo Ustavnom sudu "ustavnu žalbu" kojom je tražio ocenu ustavnosti i zakonitosti apostrofiranih pojedinačnih akata, ističući da podnosi "ustavnu žalbu zbog mučenja i nečovečnih - ponižavajućih postupaka prema njemu rešenjem Okružnog suda Užice Gž. 2277/08 od 10. novembra 2008. godine i Opštinskog suda Bajine Bašte I. 280/08 od 15. septembra 2008. godine".
2. Prema članu 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.
Članom 82. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS", broj 109/07) propisano je: da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva ili je zakonom isključeno pravo na njihovu sudsku zaštitu (stav 1.); ustavna žalba se može izjaviti i ako nisu iscrpljena pravna sredstva, u slučaju kada je podnosiocu žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku (stav 2.).
3. Odredbom člana 25. stav 2. Ustava utvrđeno je da niko ne može biti izložen mučenju, nečovečnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju, niti podvrgnut medicinskim ili naučnim ogledima bez svog slobodno datog pristanka.
Ustavni sud je nesporno utvrdio da se sadržina navoda "ustavne žalbe" ne može dovesti u vezu sa povredom prava iz člana 25. stav 2. Ustava, već se podnosilac ustavne žalbe pritužuje na "ponižavajuće postupanje sudskih organa", koje je vezano za postupanje suda u izvršenju parnične presude, što ne spada u odredbama čl. 167. i 170. Ustava utvrđenu nadležnost ovog suda. Imajući u vidu da predmetni zahtev po svojoj formi i sadržini nema karakter ustavne žalbe, Ustavni sud je ocenio da se dostavljanjem podnete ustavne žalbe na uređenje ne mogu otkloniti nedostaci koji se odnose na nenadležnost Ustavnog suda za postupanje u ovoj pravnoj stvari. Stoga je Ustavni sud „ustavnu žalbu" odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 1) Zakona o Ustavnom sudu.
4. Na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, Sud je rešio kao u izreci.

 

 

PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.