Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju neblagovremene ustavne žalbe
Kratak pregled
Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu Ninka Lukića kao neblagovremenu. Žalba je podneta protiv presude Upravnog suda nakon isteka zakonskog roka od 30 dana od dana dostavljanja osporenog akta, čime nisu ispunjene procesne pretpostavke za odlučivanje.
Tekst originalne odluke
Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša Slijepčević i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Ninka Lukića iz Užica, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 20. oktobra 2011. godine, doneo je
R E Š E Nj E
Odbacuje se ustavna žalba Ninka Lukića izjavljena protiv presude Upravnog suda Uvp.II 284/10 (2009) od 21. oktobra 2010. godine.
O b r a z l o ž e nj e
1. Ninko Lukić iz Užica je 23. decembra 2010. godine, preko punomoćnika Dragiše Todorovića, advokata iz Užica, Ustavnom sudu podneo ustavnu žalbu protiv presude Upravnog suda Uvp.II 284/10 (2009) od 21. oktobra 2010. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje i suđenje u razumnom roku i prava na jednaku zaštitu prava i na pravno sredstvo, zajemčenih odredbama člana 32. stav 1. i člana 36. Ustava Republike Srbije.
2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje se zakonom.
Odredbom člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik RS", broj 109/07) propisano je da se ustavna žalba može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.
3. U sprovedenom prethodnom postupku, Upravni sud je dopisom Su VIII 164/11 od 20. jula 2011. godine obavestio Ustavni sud da je punomoćnik podnosioca zahteva za vanredno preispitivanje presude Okružnog suda u Užicu U. 107/09 od 1. juna 2009. godine, ovde podnosioca ustavne žalbe, advokat Dragiša Todorović, osporenu presudu Upravnog suda Uvp.II 284/10 (2009) od 21. oktobra 2010. godine primio 8. novembra 2010. godine. Imajući u vidu datum prijema osporene presude, te da je ustavna žalba podneta 23. decembra 2010. godine,
Ustavni sud je utvrdio da je ustavna žalba neblagovremena, jer je podneta posle isteka roka propisanog odredbom člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu. Stoga je Ustavni sud ustavnu žalbu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 2) navedenog zakona.
Ustavni sud ističe da na drugačije rešenje u ovom predmetu ne utiče ni činjenica da se ustavnom žalbom ukazuje na povredu prava na suđenje u razumnom roku. Ovo iz razloga što Zakon o Ustavnom sudu dopušta mogućnost da se ustavna žalba zbog povrede navedenog prava izjavi i pre nego što su iskorišćena sva pravna sredstva dok postupak čije se trajanje osporava još nije okončan, ali kada je, kao u konkretnom slučaju, ustavna žalba izjavljena nakon što su iskorišćena sva pravna sredstva, onda se blagovremenost ustavne žalbe ceni u odnosu na dan dostavljanja osporene sudske odluke, odnosno na isti način kao kada se u ustavnoj žalbi ističe povreda bilo kog drugog Ustavom zajemčenog prava.
4. Na osnovu izloženog i odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešeno je kao u izreci.
PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA
dr Dragiša B. Slijepčević