Odbacivanje ustavne žalbe zbog neiscrpljenosti pravnih sredstava pred redovnim sudovima
Kratak pregled
Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu kao nedopuštenu jer podnositeljka nije iscrpela sva propisana pravna sredstva. Protiv osporene drugostepene presude, podnositeljka je imala pravo na reviziju, koju je i izjavila, ali postupak po reviziji pred nadležnim sudom još uvek nije okončan.
Tekst originalne odluke
Republika SrbijaUSTAVNI SUD
Už-611/2009
23.06.2011.
Beograd
Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša Slijepčević i sudije dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Mirjane Jolić iz Jagodine, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 23. juna 2011. godine, doneo je
R E Š E Nj E
Odbacuje se ustavna žalba Mirjane Jolić izjavljena protiv presude Okružnog suda u Jagodini Gž2. 62/08 od 7. oktobra 2008. godine.
O b r a z l o ž e nj e
1. Mirjana Jolić iz Jagodine je Ustavnom sudu 22. aprila 2009. godine podnela ustavnu žalbu protiv presude Okružnog suda u Jagodini Gž2. 62/08 od 7. oktobra 2008. godine, zbog povrede prava na imovinu.
2. Prema članu 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 109/07) je po svojoj sadržini istovetna navedenoj odredbi člana 170. Ustava.
Iz navedenih odredaba Ustava i Zakona proizlazi da je jedna od pretpostavki za izjavljivanje ustavne žalbe da su iscrpljena ili da nisu predviđena druga pravna sredstva za zaštitu povređenih ili uskraćenih prava zajemčenih Ustavom.
3. U postupku prethodnog ispitivanja ustavne žalbe, Ustavni sud je utvrdio da je po tužbi podnositeljke od 24. juna 1998. godine i protivtužbi protivtužilaca Republike Srbije i JP Direkcije za izgradnju Jagodina radi utvrđenja prava svojine, iseljenja iz stana i poništaja rešenja o nasleđivanju vođen parnični postupak u predmetu Opštinskog suda u Jagodini P. 1303/06 (raniji broj P. 783/98), u kome je, i u tužbi i u protivtužbi, vrednost spora označena u iznosu od 2.000.000,00 dinara. Navedeni parnični postupak pravnosnažno je okončan osporenom presudom Okružnog suda u Jagodini Gž2. 62/08 od 7. oktobra 2008. godine, a protiv koje je podnositeljka izjavila reviziju 19. marta 2009. godine. Međutim, postupak po reviziji još nije okončan.
Odredbom člana 491. stav 4. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, broj 125/04), koji se primenjivao u vreme izjavljivanja revizije, bilo je propisano da će se o reviziji izjavljenoj protiv pravnosnažne odluke drugostepenog suda, u postupku koji je pokrenut pre početka primene ovog zakona, odlučivati po pravilima parničnog postupka koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona.
Odredbom člana 16. stav 3. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Službeni list SRJ“, broj 3/02) bilo je propisano da će se o reviziji izjavljenoj protiv pravnosnažne presude drugostepenog suda, u postupku koji je pokrenut pre stupanja na snagu ovog zakona, rešavati po pravilima parničnog postupka koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Odredbom člana 382. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Službeni list SRJ“, broj 12/98), koji je važio u vreme pokretanja parničnog postupka, bilo je propisano da revizija nije dozvoljena u imovinskopravnim sporovima u kojima se tužbeni zahtev ne odnosi na potraživanje u novcu, predaju stvari ili izvršenje neke druge činidbe, ako vrednost spora koju je tužilac u tužbi naveo ne prelazi 15.000 novih dinara.
4. S obzirom na to da je podnositeljka ustavne žalbe protiv osporene drugostepene presude Okružnog suda u Jagodin Gž2. 62/08 od 7. oktobra 2008. godine, imala pravo da izjavi reviziju, saglasno navedenim odredbama Zakona o parničnom postupku, što je i učinila, ali da postupak po reviziji pred Vrhovnim sudom Srbije, odnosno Vrhovnim kasacionim sudom još nije okončan, Ustavni sud je utvrdio da je ustavna žalba nedopuštena, jer još uvek nisu iscrpljena sva pravna sredstva u predmetnom parničnom postupku. Ovo iz razloga što se pod iscrpljenim pravnim sredstvima ne podrazumeva samo njihovo izjavljivanje, već donošenje odluke povodom podnetog pravnog sredstva.
Ustavni sud je stoga, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, odbacio ustavnu žalbu, jer ne postoje Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka.
5. Polazeći od navedenog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.
PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA
dr Dragiša Slijepčević
Slični dokumenti
- Už 1527/2008: Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe zbog neiscrpljenosti pravnih sredstava
- Už 1227/2009: Odbacivanje ustavne žalbe zbog neiscrpljenosti pravnih sredstava
- Už 255/2007: Odbijanje i odbacivanje ustavne žalbe zbog neosnovanosti i procesnih razloga
- Už 607/2009: Odbacivanje ustavne žalbe zbog neiscrpljenosti pravnih sredstava - propuštanje izjavljivanja revizije
- Už 3885/2011: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na suđenje u razumnom roku
- Už 1114/2009: Povreda prava na pravno sredstvo zbog pogrešnog odbacivanja revizije
- Už 1775/2010: Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe zbog neblagovremenosti i nedostatka ustavnopravnih razloga