Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju neblagovremene ustavne žalbe u krivičnom postupku

Kratak pregled

Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu izjavljenu protiv rešenja o postavljanju branioca i osuđujuće presude. Žalba je podneta po isteku propisanog prekluzivnog roka od 30 dana, zbog čega se smatra neblagovremenom i odbacuje u skladu sa Zakonom o Ustavnom sudu.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Gorana Pavlovića, koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora u Kazneno-popravnom zavodu u Sremskoj Mitrovici, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 9. juna 2010. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

Odbacuje se ustavna žalba Gorana Pavlovića izjavljena protiv rešenja predsednika Okružnog suda u Sremskoj Mitrovici V Su-38/2007-1 od 28. septembra 2007. godine i presude Vrhovnog suda Srbije Kž. I 2373/08 od 13. novembra 2008. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Goran Pavlović, koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora u Kazneno-popravnom zavodu u Sremskoj Mitrovici, podneo je Ustavnom sudu 24. aprila 2009. godine ustavnu žalbu protiv rešenja predsednika Okružnog suda u Sremskoj Mitrovici V Su-38/2007-1 od 28. septembra 2007. godine i presude Vrhovnog suda Srbije Kž. I 2373/08 od 13. novembra 2008. godine, zbog povrede prava na „suđenje po zakonu“, prava okrivljenog da uzme branioca po svom izboru i prava na jednaku zaštitu prava, zajemčenih odredbama člana 32. st. 1. i 2, člana 33. stav 3. i člana 36. stav 1. Ustava Republike Srbije, kao i člana 6. stav 3. tačka 3. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, a s tim u vezi i povrede člana 16. st. 1. i 2. Ustava.

U ustavnoj žalbi je navedeno: da je osporenim rešenjem predsednika Okružnog suda u Sremskoj Mitrovici podnosiocu ustavne žalbe kao okrivljenom u krivičnom postupku „nametnut advokat koga nije izabrao okrivljeni, a uskraćuje (se) okrivljenom izbor branioca po sopstvenoj volji“; da je podnosiocu uskraćen kontakt sa porodicom od dana lišavanja slobode 27. septembra 2007. godine do 2. novembra 2007. godine „kako bi (mu) se onemogućilo da u dogovoru s porodicom izabere branioca“; da je ovakvim postupanjem suda podnosiocu onemogućeno fer i pošteno suđenje koje se garantuje ustavnim odredbama. Podnosilac ustavne žalbe je predložio da Ustavni sud poništi osporenu presudu Okružnog suda u Sremskoj Mitrovici, naloži da se održi novo suđenje, da mu se obezbedi da sam izabere branioca, „te da isti postigne da svedoci odbrane budu saslušani pod istim uslovima kao svedoci optužbe, kao i da se presudi na osnovu zakona, a ne da sud reformiše zakon tokom postupka kako bi izvršeno ubistvo dobilo rang svireposti (koja nije postojala)“ i da sud ceni činjenicu da je podnosilac u vreme izvršenja krivičnog dela imao 19 godina.

2. Ustavna žalba je kao pravno sredstvo ustanovljena Ustavom Republike Srbije, koji je stupio na snagu 8. novembra 2006. godine. Saglasno odredbi člana 170. Ustava, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 109/07), koji je stupio na snagu 6. decembra 2007. godine, sadržinski je identična odredbi člana 170. Ustava.

Odredbom člana 84. stav 1. navedenog Zakona propisano je da se ustavna žalba može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.

Članom 113. istog Zakona propisano je da se ustavna žalba može izjaviti i protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, a kojim je povređeno ili uskraćeno ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom, ako je taj akt ili radnja izvršena od dana proglašenja Ustava do dana stupanja na snagu ovog zakona (stav 2.), kao i da se ustavna žalba u slučaju iz stava 2. ovog člana može izjaviti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona (stav 3.).

3. U sprovedenom prethodnom postupku Ustavni sud je utvrdio: da je osporenim rešenjem predsednika Okružnog suda u Sremskoj Mitrovici V Su-38/2007-1 od 28. septembra 2007. godine, na osnovu člana 71. stav 4. Zakonika o krivičnom postupku („Službeni list SRJ“, br. 70/01 i 68/02 i „Službeni glasnik RS“, br. 58/04, 85/05, 115/05 i 49/07), u krivičnom istražnom postupku vođenom protiv okrivljenog, ovde podnosioca ustavne žalbe, zbog krivičnog dela teško ubistvo iz člana 114. stav 1. tačka 1. Krivičnog zakonika („Službeni glasnik RS“, br. 85/05, 88/05 i 107/05), za branioca okrivljenom postavljen V.P, advokat iz Sremske Mitrovice; da je primerak osporenog rešenja uručen okrivljenom i postavljenom braniocu prilikom ispitivanja okrivljenog, što je i konstatovano u zapisniku o ispitivanju okrivljenog od 28. septembra 2007. godine; da je osporenom presudom Vrhovnog suda Srbije Kž. I 2373/08 od 13. novembra 2008. godine odbijena kao neosnovana žalba advokata S.M, branioca okrivljenog u tom postupku, izjavljena protiv presude Okružnog suda u Sremskoj Mitrovici K. 227/07 od 12. juna 2008. godine, koja je i potvrđena.

4. Ustavni sud najpre ukazuje da je podnosilac ustavne žalbe, ističući povredu posebnog prava okrivljenog da uzme branioca po svom izboru, očigledno pogrešno označio stav 3. člana 33. Ustava, koji utvrđuje pravo na besplatnog branioca ako to zahteva interes pravičnosti, u skladu sa zakonom, umesto stava. 2. istog člana, koji okrivljenom garantuje pravo na izabranog branioca.

Ustavni sud je, odlučujući o ustavnoj žalbi u delu u kome je osporeno rešenje predsednika Okružnog suda u Sremskoj Mitrovici V Su-38/2007-1 od 28. septembra 2007. godine, utvrdio da je osporeno rešenje uručeno podnosiocu ustavne žalbe 28. septembra 2007. godine, prilikom njegovog ispitivanja u svojstvu okrivljenog pred istražnim sudijom Okružnog suda u Sremskoj Mitrovici. Takođe, Ustavni sud je utvrdio da je osporeno rešenje doneto u periodu od dana proglašenja Ustava do dana stupanja na snagu Zakona o Ustavnom sudu i da se ustavna žalba, saglasno odredbi člana 113. stav 3. istog Zakona, mogla izjaviti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Imajući u vidu da je Zakon o Ustavnom sudu stupio na snagu 6. decembra 2007. godine, a da je ustavna žalba izjavljena 24. aprila 2009. godine, Ustavni sud je podnetu žalbu odbacio kao neblagovremenu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 2) Zakona o Ustavnom sudu.

5. Ustavni sud je, odlučujući o ustavnoj žalbi u delu u kome je osporena presuda Vrhovnog suda Srbije Kž. I 2373/08 od 13. novembra 2008. godine, utvrdio da je ta presuda, kojom je potvrđena prvostepena osuđujuća presuda Okružnog suda u Sremskoj Mitrovici K. 227/07 od 12. juna 2008. godine, podnosiocu ustavne žalbe dostavljena 16. decembra 2008. godine. Imajući u vidu da je ustavna žalba izjavljena 24. aprila 2009. godine, dakle po isteku prekluzivnog roka od 30 dana propisanog odredbom člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, Sud je ustavnu žalbu i u ovom delu odbacio kao neblagovremenu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 2) istog Zakona.

6. Ustavni sud je imao u vidu i navode podnosioca ustavne žalbe da mu je bio uskraćen kontakt sa porodicom od dana lišavanja slobode 27. septembra 2007. godine do 2. novembra 2007. godine. S tim u vezi, Ustavni sud ukazuje da je navedena radnja izvršena u periodu od dana proglašenja Ustava do dana stupanja na snagu Zakona o Ustavnom sudu i da se ustavna žalba protiv ove radnje, saglasno odredbi člana 113. stav 3. istog Zakona, mogla izjaviti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona.

7. S obzirom na sve navedeno, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

 

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

 

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.