Odbacivanje ustavne žalbe zbog podnošenja od strane neovlašćenog lica

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu u izbornom sporu jer je podnosilac nije bio ovlašćeno lice za podnošenje liste kandidata za dodelu mandata. Osporenim rešenjem izborne komisije nije odlučivano o njegovom ličnom pravu, već o pravu drugih lica.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-627/2008
04.06.2009.
Beograd



Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Stanka Milanović, dr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Dragomira Nešića iz sela Aleksandrova, opština Merošina na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 4. juna 2009. godine, doneo je

R E Š E Nj E



Odbacuje se ustavna žalba Dragomira Nešića izjavljena protiv rešenja Opštinske izborne komisije Merošina broj 013-55/75 od 24. maja 2008. godine.

O b r a z l o ž e nj e



1. Dragomir Nešić iz sela Aleksandrova, opština Merošina, je 9. juna 2008. godine podneo Ustavnom sudu ustavnu žalbu protiv rešenja Opštinske izborne komisije Merošina br. 013-55/75 od 24. maja 2008. godine, zbog povrede ustavnih prava iz čl. 2, 3, 52. i 176. Ustava.
Podnosilac ustavne žalbe navodi "da je osporenim rešenjem Opštinske izborne komisije Merošina neosnovano odbačena, kao podneta od strane neovlašćenih lica, odluka grupe građana "Novi ljudi" - Radiša Ilić Ov.br. 204/08 kojom je Dragomir Nešić kao predstavnik navedene grupe građana u skladu sa odredbama člana 43. Zakona o lokalnim izborima dostavio izbornoj komisiji odluku o kandidatima grupe građana, kao učesnicima u izbornom procesu kojima se dodeljuju odbornički mandati". Navodi da je donosilac osporenog rešenja "poistovetio" ovlašćeno lice i nosioca liste, čime su povređene odredbe člana 18. stav 3. i člana 19. stav 2. tačka 5. Zakona o lokalnim izborima, prema kojima sve radnje i akte vezane za izborne radnje u postupku kandidovanja u ime liste podnosi nosilac liste uz ovlašćenje. Dakle, podnosilac ustavne žalbe smatra da su osporenim rešenjem povređene odredbe Zakona o lokalnim izborima koje se tiču nedostatka obavezne overe potpisa od strane nadležnog državnog organa kada je u pitanju ovlašćenje lica iz navedenih odredaba Zakona, a naročito u postupku dodeljivanja dobijenih odborničkih mandata. Predlaže da Ustavni sud poništi osporeno rešenje kojim nije prihvaćena lista kandidata grupe građana "Novi ljudi" koje je podneo podnosilac ustavne žalbe.
2. Ustavna žalba je kao pravno sredstvo ustanovljena Ustavom Republike Srbije, koji je stupio na snagu 8. novembra 2006. godine. Saglasno članu 170. Ustava, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu odredbe člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 109/2007) je istovetna sa odredbom člana 170. Ustava, a odredbom člana 83. stav 1. Zakona je propisano da ustavnu žalbu može izjaviti svako lice koje smatra da mu je pojedinačnim aktom ili radnjom državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, povređeno ili uskraćeno ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.
Iz navedenih odredaba Ustava i Zakona proizlazi da je jedna od pretpostavki za dopuštenost ustavne žalbe da su pravo, odnosno sloboda zajemčeni Ustavom povređeni licu koje izjavljuje ustavnu žalbu.
Odredbom člana 2. Ustava utvrđeno je da suverenost potiče od građana koji je vrše referendumom, narodnom inicijativom i preko svojih slobodno izabranih predstavnika i da nijedan državni organ, politička organizacija, grupa ili pojedinac ne može prisvojiti suverenost od građana, niti uspostaviti vlast mimo slobodno izražene volje građana.
Članom 3. Ustava utvrđeno je da je vladavina prava osnovna pretpostavka Ustava i počiva na neotuđivim ljudskim pravima, kao i da se vladavina prava ostvaruje slobodnim i neposrednim izborima, ustavnim jemstvima ljudskih i manjinskih prava, podelom vlasti, nezavisnom sudskom vlašću i povinovanjem vlasti Ustavu i zakonu.
Odredbama člana 52. Ustava utvrđeno je da svaki punoletan, poslovno sposoban državljanin Republike Srbije ima pravo da bira i da bude biran, da je izborno pravo opšte i jednako, da su izbori slobodni i neposredni, a glasanje tajno i lično, te da izborno pravo uživa pravnu zaštitu u skladu sa zakonom.
Prema odredbi člana 176. stav 1. Ustava, pored ostalog, građani imaju pravo na pokrajinsku autonomiju i lokalnu samourpavu, koje ostvaruju neposredno ili preko svojih slobodno izabranih predstavnika.
3. Osporenim rešenjem Opštinske izborne komisije Merošina broj 013-55/75 od 24. maja 2008. godine odbačen je podnesak Dragomira Nešića i drugih sa izborne liste GG "Novi ljudi" - Radiše Ilića, kao podnesak podnet od strane neovlašćenih lica koja nisu ni nosioci izborne liste niti ovlašćena lica koja podnose izbornu listu, budući da su Dragomir Nešić i još 18 kandidata za odbornike sa liste GG "Novi ljudi" - Radiše Ilića, od Opštinske izborne komisije Merošina tražili da ona osvojene mandate dodeli Jovanović Zoranu i Stanković Savatiju. Polazeći od člana 40. stav 3. Zakona o lokalnim izborima koji propisuje da Opštinska izborna komisija utvrđuje broj mandata koji pripada svakoj izbornoj listi, a ne njihovu dodelu, Opštinska izborna komisija Merošina je donela osporeno rešenje. Presudom Okružnog suda u Prokuplju Už-11/08 od 28. maja 2008. godine, koja nije predmet ustavne žalbe, žalba Dragomira Nešića izjavljena protiv rešenja Opštinske izborne komisije Merošina broj: 013-55/75 od 24. maja 2008. godine je odbijena.
Zakonom o lokalnim izborima ("Službeni glasnik RS", broj 129/07) propisano je: da kandidate za odbornike mogu predlagati posebno ili zajedno, političke stranke, koalicije i druge političke organizacije, kao i grupe građana čije izborne liste svojim potpisima podrži najmanje 30 birača po predlogu za svakog kandidata na izbornoj listi, da predlagač mora na izbornoj listi imati najmanje jednu trećinu kandidata od ukupnog broja odbornika koji se bira, da su u jedinicama lokalne samouprave koje imaju manje od 20.000 birača, izborne liste iz stava 1. ovog člana utvrđene i kada ih svojim potpisom podrži najmanje 200 birača, kao i da u ime političke stranke ili grupe građana predloge iz st. 1. i 2. ovog člana može podneti samo lice koje je politička stranka ili grupa građana ovlastila (član 18.); da se izborna lista dostavlja izbornoj komisiji najkasnije 15 dana pre dana određenog za održavanje izbora, a da se uz izbornu listu izbornoj komisiji dostavlja dokumentacija, pored ostalog i ovlašćenje lica koja podnose izbornu listu (član 19. stav 2. tačka 5)); da izborna komisija utvrđuje broj mandata koji pripada svakoj izbornoj listi (član 40. stav 3.); da će podnosilac izborne liste, najkasnije u roku od 10 dana od dana objavljivanja ukupnih rezultata izbora, dostaviti izbornoj komisiji jedinice lokalne samouprave podatke o tome kojim kandidatima sa izborne liste se dodeljuju dobijeni odbornički mandati (član 43. stav 1.).
Po oceni Ustavnog suda, polazeći od svega navedenog, osporenim rešenjem Opštinske izborne komisije Merošina nije odlučivano o pasivnom izbornom pravu podnosioca ustavne žalbe, budući da on nije ni nosilac izborne liste, niti ovlašćeno lice koje podnosi izbornu listu, već se predmet izbornog spora odnosi na izborno pravo drugih lica.
Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je utvrdio da je ustavna žalba nedopuštena, s obzirom na to da je ustavnu žalbu izjavilo lice o čijim pravima i obavezama osporenim rešenjem nije odlučivano, pa je ocenio da je treba odbaciti, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer ne postoje Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka i odlučivanje.
4. Polazeći od iznetog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.


PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.