Odbijena ustavna žalba za naknadu zbog faktičke eksproprijacije zemljišta

Kratak pregled

Ustavni sud je odbio ustavnu žalbu podnosioca kojom je tražio naknadu za zemljište koje je postalo put. Sud je potvrdio stavove redovnih sudova da nema faktičke eksproprijacije jer sporna parcela nije planskim aktom određena za ulicu, već je put nastao uz saglasnost podnosioca.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-637/2016
05.04.2018.
Beograd

Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda Vesna Ilić Prelić, predsednik Veća i sudije Bratislav Đokić, dr Goran P. Ilić, Snežana Marković, dr Tijana Šurlan, dr Jovan Ćirić, Sabahudin Tahirović i dr Tamaš Korhec ( Korhecz Tamás), članovi Veća, u postupku po ustavnoj žalbi P. Dž . iz Kragujevca, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi sa članom 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 5. aprila 2018. godine, doneo je

O D L U K U

Odbija se kao neosnovana ustavna žalba P. Dž . izjavljena protiv presuda Osnovnog suda u Kragujevcu P. 3876/13 od 7. jula 2014. godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Gž. 3568/14 od 19. novembra 2015. godine zbog povrede prava na pravično suđenje zajemčenog članom 32. stav 1. Ustava Republike Srbije, dok se u preostalom delu ustavna žalba odbacuje.

O b r a z l o ž e nj e

1. P . Dž . iz Kragujevca podneo je Ustavnom sudu, 25. januara 2016. god ine, preko punomoćnika D. L , advokata iz Kragujevca, ustavnu žalbu protiv akata navedenih u izreci zbog povrede prava na pravično suđenje, prava na jednaku zaštitu prava i prava na imovinu, zajemčenih odredbama člana 32. stav 1, člana 36. stav 1. i člana 58. Ustava Republike Srbije.

Podnosilac ističe da su mu prava iz člana 32. stav 1. i člana 58. Ustava povređena stavom sudova da on nema pravo na naknadu za faktički eksproprisano zemljište koje predstavlja ulicu, iz razloga što je ta ulica nastala zbog njegovog, a ne javnog interesa. Po mišljenju podnosioca, odbijanjem njegovog tužbenog zahteva nije uspostavljena pravična ravnoteža između njegovog interesa kao lica kome je oduzeta svojina na zemljištu i javnog interesa. U prilog tvrdnji o povredi prava iz člana 36. stav 1. Ustava poziva se na odluke Ustavnog suda Už-3661/2011 od 5. marta 2014. godine i Už- 5686/2011 od 28. februara 2013. godine. Predlaže da Sud usvoji ustavnu žalbu i poništi osporene akte.

2. Saglasno članu 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.

U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osno vanosti ustavne žalbe u granicama istaknutog zahteva, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno nj egovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.

3. Ustavni sud je, u sprovedenom postupku , uvidom u dokumentaciju priloženu uz ustavnu žalbu, utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje u ovoj ustavnosudskoj stvari:

Osporenim presudama Osnovnog suda u Kragujevcu P. 3876/13 od 7. jula 2014. godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Gž. 3568/14 od 19. novembra 2015. godine pravnosnažno je odbijen tužbeni zahte v tužioca, ovde podnosioca ustavne žalbe, kojim je tražio da mu tuženi Grad Kragujevac i JP "Preduzeće za izgradnju grada Kragujevca" solidarno isplate određeni novčani iznos na ime naknade za oduzeti deo kat. parc. 6499 KO Kragujevac 3, koja u naravi predstavlja Ulicu Bogoljuba Milojevića. Prema utvrđenom činjeničnom stanju, predmetna parcela po načinu korišćenja u listu nepokretnosti upisana je kao ostalo veštački neplodno građevinsko zemljište, a po obliku svojine upisana je kao državna svojina. Tužilac je upisan kao nosilac prava korišćenja sa udelom 1/1. Pomenta parcela nalazi se u obuhvatu GUP Kragujevac za 2015. godinu i u obuhvatu preispitanog DUP MZ Male Pčelice. Prema preispitanom DUP na datoj lokaciji nije predviđena ulica kao površina javne namene. U naravi ova parcela predstavlja Ulicu Bogoljuba Milojevića i nasuta je drobljenim kamenom sa urađenom vazdušnom telefonskom linijom, bez izgrađene vodovodne i kanalizacione infrasrukture i ulične rasvete. Predme tna parcela nastala je tokom novog premera - aerofotografskog snimanja 1993. godine i u njen sastav ušle su po starom premeru kat.parc. 418/1 i 418/2 KO Male pčelice koje su u ZK bile upisane kao društvena svojina sa pravom korišćenja tužioca. Sedamdesetih godina dvadesetog veka počela je prodaja placeva, formiranje parcela i izgradnja kuća oko sporne parcele. Tužilac je prodao svoje dve parcele, a preko sporne parcele, koja je u tom periodu bila njiva, napravljen je put uz njegovo odobrenje, kako bi kupcima bio obezbeđen prolaz do kupljenih parcela. Prema nalaženju sudova, u konkretnom slučaju, ne radi se o faktičkoj eksproprijaciji , jer predmetna parcela DUP nije predviđena kao ulica, bez obzira na to što u naravi predstavlja makadamski put. Kako sporna parcela nije planirana za ulicu, niti je za nju donet plan regulacije građevinske linije koji bliže razrađuje podelu građevinskih reona, trase koridora i kapaciteta za saobraćajnu, energetsku, vodoprivrednu, komunalnu i drugu infrastrukturu i kako ista nije izuzeta iz tužiočevog poseda, bez obzira na to što je promenjen karakter zemljišta preko kog prelazi makadamski put po tužiočevom odobrenju, sudovi su zaključili da nisu ispunjeni uslovi iz člana 42. Zakona o eksproprijaciji, jer se radi o privatnom putu, a ne o javnom dobru. Pored iznetog, prvostepeni sud je ocenio osnovanim i istaknuti prigovor nedostatka pasivne legitimacije na strani tuženih, budući da u listu nepokretnosti nisu upisani kao titulari bilo kog stvarnog prava na spornoj parceli na kojoj nije evidentirano postojanje ulice.

4. Odredbama Ustava, na čiju povredu ukazuje podnosi lac u ustavnoj žalbi, utvrđeno je : pravo na pravično suđenje (član 32. stav 1. ); pravo na jednaku zaštitu prava (član 36. stav 1.); pravo na imovinu (član 58.).

Odredbama člana 20. stav 4. Zakona o eksproprijaciji („Službeni glasnik RS“, broj 53/95, „Službeni list SRJ“, broj 16/01 i „Službeni glasnik RS“, br. 3/01 , 20/09 i 55/13 -Odluka US) propisano je da se javni interes za eksproprijaciju može utvrditi ako je, u skladu sa zakonom, donet odgovarajući planski akt, ako ovim zakonom nije drukčije određeno (član 20. stav 4.).

5. Razmatrajući osnovanost podnosiočeve tvrdnje o p ovredi prava na pravično suđenje, a imajući u vidu sadržinu ustavne žalbe i razloge zbog kojih smatra da mu je povređeno označeno pravo, Ustavni sud podseća da je u Odluci Už-5462/2012 od 24. septembra 2015. godine istakao da kad određeno zemljište planskim aktom jedinice lokalne samouprave bude određeno za lokalni put, put drugog ili trećeg reda, da od tog momenta to zemljište po sili zakona postaje sredstvo u javnoj svojini i to kao dobro u opštoj upotrebi i da stoga jedinica lokalne samouprave ima obavezu da to zemljište, koje je postalo predmet javne svojine, izuzme iz poseda ranijeg vlasnika i da mu za to isplati odgovarajuću naknadu, u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji (videti na www.ustavni.sud.rs). U konkretnom, kao i u slučaju koji je bio predmet razmatranja u pomenutoj Odluci Už-5462/2012 od 24. septembra 2015. godine, utvrđeno je da sporna parcela, koja u naravi predstavlja ulicu - makadamski put bez izgrađene infrastrukture, planskim aktom nije određena za ulicu, već da je nastala mimo važećeg planskog akta, uz podnosiočevo odobrenje, kako bi kupcima bio omogućen prilaz parcelama koje im je prethodno prodao. Stoga, u situaciji kada sporna parcela nije planskim aktom određena za ulicu, što znači da nije postala dobro u opštoj upotrebi u svojini jedinice lokalne samouprave, Ustavni sud nalazi da nema razloga da odstupi od svoje prakse, te da su i u ovom slučaju, kao i u slučaju koji je razmatran u Odluci Už-5462/2012 od 24. septembra 2015. godine, redovni sudovi dali ustavnopravno prihvatljive razloge za ocenu o neosnovanosti tužbenog zahteva.

Na osnovu izloženog, Ustavni sud je utvrdio da osporenim presudama Osnovnog suda u Kragujevcu P. 3876/13 od 7. jula 2014. godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Gž. 3568/14 od 19. novembra 2015. godine podnosiocu ustavne žalbe nije povređeno pravo na pravično suđenje zajemčeno članom 32. stav 1. Ustava , te je ustavnu žalbu u ovom delu odbio kao neosnovanu, saglasno odredbi člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 107/07, 99/11, 18/13 -Odluka US, 40/15-dr. zakon i 10,/15), odlučujući kao u prvom delu izreke.

6. U odnosu na istaknutu povredu prava iz člana 36. stav 1. Ustava i navode da su redovni sudovi postupili suprotno stanovištima Ustavnog suda, podnosiočevo pozivanje na odluke Už-5686/2011 od 28. februara 2013. godine i Už-3661/2011 od 5. marta 2014. godine, nije merodavno. Naime, u postupku koji je prethodio donošenju Odluke Už-5686/2011 od 28. februara 2013. godine, odlukom nadležnog opštinskog organa izvršena je eksproprijacija nepokretne imovine u korist određenog javnog preduzeća radi izgradnje autoputa, dok je u drugom slučaju bila reč o faktičkoj eksproprijaciji zemljišta koje je planskim aktom organa jedinice lokalne samouprave određeno za ulicu.

S obzirom na to da podnosilac tvrdnju o povredi prava na imovinu dovodi u posledičnu vezu sa istaknutom povredom prava na pravično suđenje, za koju je Ustavni sud utvrdio da je neosnovana, to nema osnova ni za isticanje povrede prava iz člana 58. Ustava.

Imajući u vidu izneto, Sud je, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 5) Zakona o Ustavnom sudu, ustavnu žalbu u delu kojim se ističu povrede prava iz člana 36. stav 1. i člana 58. Ustava, odbacio kao očigledno neosnovanu, rešavajući kao u drugom delu izreke.

7. Polazeći od svega iznetog, Ustavni sud je, na osnovu odredaba člana 42b stav 1. tačka 1), člana 45. tačka 9) i člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, kao i člana 89. Poslovnika o radu Ustavnog suda („Službeni glasnik RS“, broj 103/13), doneo Odluku kao u izreci.

PREDSEDNIK VEĆA

Vesna Ilić Prelić, s.r.

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.