Odbačena ustavna žalba zbog nepostupanja upravnih organa u razumnom roku

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu Jelene Spasojević izjavljenu zbog nepostupanja upravnih organa, jer navodi iz žalbe nisu bili u vezi sa povredom prava na suđenje u razumnom roku, već su se odnosili na presude redovnih sudova u parničnim postupcima.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-722/2009
22.09.2011.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša Slijepčević i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, dr Dragan Stojanović, Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Jelene Spasojević iz Beograda, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 22. septembra 2011. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Jelene Spasojević izjavljena zbog “nepostupanja upravnih organa u razumnom roku“.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Mr Milan Janković, advokat iz Beograda, podneo je 14. maja 2009. godine, u ime Jelene Spasojević iz Beograda, Ustavnom sudu ustavnu žalbu, zbog “nepostupanja upravnih organa u razumnom roku“. Uz ustavnu žalbu nije priloženo specijalno punomoćje za njeno izjavljivanje, već samo generalno punomoćje za zastupanje podnositeljke ustavne žalbe, bez datuma njegovog izdavanja, a koje glasi na advokata koji je izjavio ustavnu žalbu.

U ustavnoj žalbi se, pored ostalog, navodi: da je pravnosnažnom presudom Opštinskog suda u Negotinu P. 230/07 od 22. oktobra 2007. godine odbijen kao neosnovan tužbeni zahtev podnositeljke u delu kojim je tražila da se poruši i prizemni, a ne samo „spratni deo objekta koji je bespravno sagrađen na parceli 854 KO Negotin“; da odluka parničnog suda ne može biti od uticaja na donošenje i sprovođenje odluka u upravnom postupku, tim pre što o reviziji pred Vrhovnim sudom nije raspravljano „iz čisto formalnih razloga – neoznačavanje vrednosti predmeta spora u iznosu preko koga je dozvoljena revizija“. U ustavnoj žalbi se, takođe, navodi da je Vrhovni sud Srbije 28. novembra 2001. godine doneo presudu U. 2349/01, „čiji su razlozi indikativni i za ovaj postupak rušenja i legalizacije“. Prema navodima podnosioca, lice koje je izgradilo sporni objekat je pokrenulo postupak legalizacije, „koji može trajati u nedogled...čime je Jeleni Spasojević, kao zainteresovanom licu...povređeno pravo analogno pravu na pravično suđenje“. Predlaže se da Ustavni sud usvoji ustavnu žalbu, „čime bi se stvorio pravni osnov za kasnije ostvarivanje prava na naknadu štete zbog nepostupanja upravnih organa“.

2. Odredbom člana 170. Ustava Republike Srbije je propisano da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 109/07) po svojoj sadržini je istovetna odredbi člana 170. Ustava, a saglasno odredbi stava 2. tog člana Zakona, ustavna žalba se može izjaviti i ako nisu iscrpljena pravna sredstva, u slučaju kada je podnosiocu žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku.

Iz navedenih odredaba Ustava i Zakona proizlazi da se ustavna žalba mora zasnivati na ustavnopravnim razlozima kojima se potvrđuju navodi o povredi ili uskraćivanju označenog ustavnog prava ili slobode.

3. U sprovedenom prethodnom postupku Ustavni sud je utvrdio da je ustavna žalba izjavljena zbog „nepostupanja upravnih organa“ u razumnom roku, a da se svi navodi ustavne žalbe odnose na presude redovnih sudova koje su donete u parničnim postupcima.

Imajući u vidu da ustavna žalba ne sadrži navode i razloge koji se mogu dovesti u vezu sa povredom prava na suđenje u razumnom roku zajemčenog članom 32. stav 1. Ustava, Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer nisu ispunjene Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za izjavljivanje ustavne žalbe.

4. Na osnovu izloženog i odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je rešio kao u izreci.

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Dragiša Slijepčević

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.