Utvrđenje povrede prava na suđenje u razumnom roku u parničnom postupku

Kratak pregled

Ustavni sud usvaja ustavnu žalbu i utvrđuje povredu prava na suđenje u razumnom roku u parničnom postupku koji je trajao 5 godina i 9 meseci. Podnosiocima je dosuđena naknada štete. Deo žalbe protiv meritornih presuda odbačen je kao očigledno neosnovan.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda Snežana Marković, predsednik Veća i sudije Miroslav Nikolić, dr Tijana Šurlan, Tatjana Đurkić, dr Milan Škulić, Gordana Ajnšpiler Popović, dr Nataša Plavšić i Vesna Ilić Prelić, članovi Veća, u postupku po ustavnoj žalbi R. M, M. M, V. M. i maloletne M. M, čiji je zakonski zastupnik majka V. M, svih iz Zlatara kod Brusa, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi sa članom 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 19. maja 2022. godine, doneo je

 

 

O D L U K U

 

1. Usvaja se ustavna žalba R. M, M. M, V. M. i maloletne M. M. i utvrđuje da je u postupku koji je vođen pred Osnovnim sudom u Brusu u predmetu P. 566/17 (14), povređeno pravo podnosilaca ustavne žalbe na suđenje u razumnom roku, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije, dok se u preostalom delu ustavna žalba odbacuje.

2. Utvrđuje se pravo podnosilaca ustavne žalbe R. M. i M. M. na naknadu nematerijalne štete svakom u iznosu od po 500 evra, a podnositeljki ustavne žalbe V. M. i maloletne M. M. svakoj u iznosu od po 300 evra, u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstva pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu.

 

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. R. M, M. M, V. M. i maloletna M. M, čiji je zakonski zastupnik majka V. M, svi iz Zlatara kod Brusa, podneli su Ustavnom sudu, 18. jula 2020. godine, preko punomoćnika B. L, advokata iz Brusa, ustavnu žalbu protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž. 4881/19 od 12. maja 2020. godine i stava drugog presude Osnovnog suda u Brusu P. 566/17 (14) od 5. decembra 2018. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje, iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije. Podnosioci su istakli i povredu prava na suđenje u razumnom roku u postupku koji je vođen pred Osnovnim sudom u Brusu u predmetu P. 566/17 (14).

 

Ustavnom žalbom se osporavaju presude donete u parničnom postupku koji su podnosioci ustavne žalbe vodili kao tužioci radi utvrđenja svojine, a kojima je njihov tužbeni zahtev delimično usvojen, dok je u preostalom delu odbijen.

Podnosioci smatraju da osporene presude ne ispunjavaju standarde pravičnog suđenja zato što postupajući sudovi nisu primenili merodavno pravo na kako navode ustavnopravno prihvatljiv način, kao i da o njihovim pravima i obavezama u sprovedenom sudskom postupku nije odlučeno u razumnom roku.

2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama zahteva istaknutog u njoj, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.

3. Ustavni sud je, u sprovedenom postupku, uvidom u spise predmeta Osnovnog suda u Brusu P. 566/17 (14), utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje:

R. M, B. M. i M. M, svi iz Zlatara kod Brusa, podneli su, 1. avgusta 2014. godine, tužbu Osnovnom sudu u Brusu protiv tuženih, radi utvrđenja svojine na određenoj katastarskoj parceli i bunaru, bliže opisanim u tužbi, kao i radi obavezivanja tuženih da bunar vrate u pređašnje stanje i da tužiocima omoguće nesmetan pristup parceli i korišćenje bunara. Tužba je u sudskom upisniku zavedena pod brojem P. 299/14. Do donošenja prvostepene presude sud je zakazao 10 ročišta za glavnu raspravu, od kojih tri ročišta nisu održana (jedno zbog štrajka advokata, jedno zato što tuženi nije mogao da pristupi na ročište, zbog boravka u inostranstvu, a trebalo je da bude saslušan kao svedok i jedno na zahtevz punomoćnika tuženih. Sud je ročišta najčešće zakazivao u periodima od po šest meseci, sa tim da u periodu od godinu dana, od 16. juna 2015. godine do 7. juna 2016. godine, nije zakazano, niti održano ročište. Rešenjem P. 299/14 od 18. maja 2017. godine određen je prekid postupka zbog smrti tužioca B. M, a nastavak postupka tužioci su tražili podneskom od 10. oktobra 2017. godine. Nakon dva meseca, na ročištu održanom 22. decembra 2017. godine, određen je nastavak postupka. U parnicu su stupile supruga i maloletna ćerka pokojnog B. M, V. M. i maloletna M. M, čiji je zakonski zastupnik majka V. M. Tada je određeno da se predmetu dodeli nov broj i predmet je u upisniku zaveden pod brojem P. 566/17. U dokaznom postupku sprovedeno je veštačenje od strane geometra (obavljen je i uviđaj na licu mesta u prisustvu geometra), izvršen uvid u pribavljenu potrebnu dokumentaciju i saslušane su parnične stranke.

Presudom Osnovnog suda u Brusu P. 566/17 (14) od 5. decembra 2018. godine delimično je usvojen tužbeni zahtev tužilaca, ovde podnosilaca ustavne žalbe, pa su tuženi obavezani da im omoguće nesmetano korišćenje bunara, dok je u preostalom delu tužbeni zahtev odbijen. Pismeni otpravak presude je 1. februara 2019. godine dostavljen punomoćnicima parničnih stranaka, nakon čega su obe stranke izjavile žalbu. Rešenjem Apelacionog suda u Kragujevcu Gž. 1629/19 od 12. aprila 2019. godine vraćeni su spisi predmeta prvostepenom sudu radi sprovođenja izviđajnih radnji i ispravljanja presude. Osnovni sud u Brusu je rešenjem P. 566/17 (14) od 10. septembra 2019. godine ispravio prvostepenu presudu i prosledio spise predmeta drugostepenom sudu na odlučivanje o izjavljenoj žalbi.

Osporenom presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Gž. 4881/19 od 12. maja 2020. godine odbijene su kao neosnovane žalbe tužilaca i tuženih, pa je potvrđena prvostepena presuda Osnovnog suda u Brusu P. 566/17 (14) od 5. decembra 2018. godine, ispravljena rešenjem istog suda P. 566/17 (14) od 10. septembra 2019. godine, a odbijen kao neosnovan zahtev svih tužilaca za naknadu troškova žalbenog postupka. Pismeni otpravak presude je 19. juna 2020. godine dostavljen punomoćniku tužilaca, ovde podnosilaca ustavne žalbe.

4. Odredbom Ustava, na čiju povredu se pozivaju podnosioci u ustavnoj žalbi, jemči se pravo na pravično suđenje i suđenje u razumnom roku (član 32. stav 1.).

5. Ocenjujući osnovanost ustavne žalbe sa stanovišta Ustavom zajemčenog prava na suđenje u razumnom roku, Ustavni sud je utvrdio da je predmetni parnični postupak započeo podnošenjem tužbe 1. avgusta 2014. godine Osnovnom sudu u Brusu, a da je okončan donošenjem drugostepene presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž. 4881/19 od 12. maja 2020. godine, iz čega proizlazi da je postupak trajao 5 godina i 9 meseci.

Navedeno trajanje parničnog postupka može ukazivati da postupak nije okončan u okviru razumnog roka. Prilikom odlučivanja o tome da li je podnosiocima ustavne žalbe, u konkretnom slučaju, povređeno pravo na suđenje u razumnom roku, Ustavni sud polazi od toga da je pojam razumnog trajanja sudskog postupka relativna kategorija koja zavisi od niza činilaca, a, pre svega, od složenosti činjeničnih i pravnih pitanja u konkretnom predmetu, ponašanja podnosioca ustavne žalbe kao stranke u postupku, postupanja nadležnih sudova i prirode zahteva, odnosno značaja prava o kojima se u postupku odlučuje za podnosioca.

Razmatrajući uticaj svakog od navedenih činilaca na trajanje osporenog postupka, Ustavni sud je ocenio da predmetni postupak nije bio naročito činjenično i pravno složen, imajući, pre svega, u vidu radnje koje je sud preduzeo u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja.

Ustavni sud je ocenio da su podnosioci ustavne žalbe imali legitiman interes da se predmetni postupak okonča u razumnom roku i da svojim ponašanjem nisu doprineli dužini trajanja postupka.

Ocenjujući postupanje nadležnih sudova, Ustavni sud i u ovom ustavnosudskom postupku konstatuje da je osnovna dužnost suda da obezbedi da se izbegne nepotrebno odugovlačenje i da se preduzimaju one radnje u postupku koje imaju za cilj da se postupak sprovede brzo i efikasno. U vezi sa tim, Ustavni sud ukazuje da samo kašnjenja i odugovlačenja koja se mogu pripisati sudovima i drugim državnim organima mogu dovesti do zaključka o nepoštovanju prava na suđenje u razumnom roku (videti presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Proszak protiv Poljske, broj predstavke 2/1997/786/987 od 16. decembra 1997. godine, stav 40.).

 

 

Ustavni sud je, na osnovu prethodno utvrđenih činjenica i okolnosti, ocenio da je dužini postupka prvenstveno doprinelo nedelotvorno postupanje prvostepenog suda. U tom smislu, Ustavni sud konstatuje da je prvostepeni sud doneo presudu nakon četiri godine i četiri meseca od podnošenja tužbe. Ustavni sud je imao u vidu da je postupak bio pet meseci u prekidu, ali i da je sud odredio nastavak postupka nakon dva meseca od kad su tužioci to tražili. Pored toga, Sud je imao u vidu da su ročišta zakazivana u periodima od po 6 meseci, kao i da u periodu od godinu dana sud nije zakazao nijedno ročište. Drugostepeni sud je vratio prvostepenu presudu radi sprovođenja izviđajnih radnji i ispravljanja presude. Nakon toga, odlučivanje o žalbi je trajalo oko godinu dana.

Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je ocenio da u konkretnom slučaju trajanje predmetnog postupka nije zadovoljilo standard suđenja u razumnom roku, što je prvenstveno posledica nedelotvornog postupanja prvostepenog suda.

Polazeći od navedenog, Ustavni sud je utvrdio da je podnosiocima ustavne žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava, u postupku koji je vođen pred Osnovnim sudom u Brusu u predmetu P. 566/17 (14).

Na osnovu odredbe člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07, 99/11, 18/13 – Odluka US, 40/15 – dr. zakon i 103/15), Ustavni sud je ustavnu žalbu usvojio i odlučio kao u prvom delu tačke 1. izreke.

6. Na osnovu odredbe člana 89. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je u tački 2. izreke, a imajući u vidu i zahtev koji su podnosioci opredelili u visini od po 500 evra na ime nematerijalne štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, odlučio da se pravično zadovoljenje podnosilaca ustavne žalbe R. M. i M. M. zbog konstatovane povrede prava na suđenje u razumnom roku ostvari utvrđenjem prava na naknadu nematerijalne štete svakom u iznosu od po 500 evra, a podnositeljki V. M. i maloletne M. M, čiji je zakonski zastupnik majka V. M, svakoj u iznosu od po 300 evra, imajući u vidu da su u parnicu stupile krajem 2017. godine, kao pravne sledbenice, u dinarskoj protivvrednosti obračunatoj po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstvo pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu, saglasno odredbama člana 1. Zakona o dopuni Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 103/15).

7. Razmatrajući osnovanost navoda o povredi prava na pravično suđenje u odnosu na presudu Apelacionog suda u Kragujevcu Gž. 4881/19 od 12. maja 2020. godine i stav drugi presude Osnovnog suda u Brusu P. 566/17 (14) od 5. decembra 2018. godine, Ustavni sud je, uvidom u osporene akte, utvrdio da oni sadrže jasno obrazloženje zasnovano na ustavnopravno prihvatljivom tumačenju merodavnog prava, te je stoga, polazeći od prethodno navedenog, ocenio da su navodi podnosilaca očigledno neosnovani.

Stoga je Ustavni sud, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 5) Zakona o Ustavnom sudu, ustavnu žalbu odbacio u ovom delu, rešavajući kao u drugom delu tačke 1. izreke.

 

 

8. Na osnovu svega iznetog i odredaba člana 42b stav 1. tačka 1), člana 45. tačka 9) i člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, kao i člana 89. Poslovnika o radu Ustavnog suda („Službeni glasnik RS“, broj 103/13), Ustavni sud je doneo Odluku kao u izreci.

 

 

PREDSEDNIK VEĆA

Snežana Marković, s.r.

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.