Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju neblagovremene ustavne žalbe

Kratak pregled

Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu kao neblagovremenu. Žalba je podneta znatno nakon isteka zakonskog roka od 30 dana od dana dostavljanja poslednjeg pojedinačnog akta kojim su iscrpljena pravna sredstva, odnosno nakon isteka prelaznog roka.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, dr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Aleksandre Šušteršić iz Beograda, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 17. marta 2010. godine, doneo je

R E Š E Nj E

Odbacuje se ustavna žalba Aleksandre Šušteršić izjavljena protiv presude Prvog opštinskog suda u Beogradu P. 1731/03 od 27. januara 2005. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

1. Aleksandra Šušteršić iz Beograda podnela je Ustavnom sudu 13. maja 2009. godine ustavnu žalbu.

U postupku prethodnog ispitivanja podneska utvrđeno je da je ustavna žalba nerazumljiva i da ne sadrži sve podatke propisane članom 85. Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik RS", broj 109/07), pa je Sud dopisom od 21. jula 2009. godine obavestio podnositeljku ustavne žalbe o nedostacima koji sprečavaju postupanje Ustavnog suda po ovoj ustavnoj žalbi i naložio joj da, u roku od 15 dana od dana prijema dopisa, dostavi uređenu ustavnu žalbu u kojoj će navesti sve nedostajuće podatke.

Podnositeljka ustavne žalbe je 13. maja 2009. godine dostavila Sudu podnesak u kome je kao osporeni akt označila presudu Prvog opštinskog suda u Beogradu P. 1731/03 od 27. januara 2005. godine.

2. Ustavna žalba je kao pravno sredstvo ustanovljena Ustavom Republike Srbije, koji je stupio na snagu 8. novembra 2006. godine. Saglasno članu 170. Ustava, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

Član 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu sadrži odredbu istovetne sadržine kao član 170. Ustava.

Prema članu 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, ustavna žalba se može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.

Odredbama člana 113. st. 2. i 3. Zakona je propisano da se ustavna žalba može izjaviti i protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, a kojim je povređeno ili uskraćeno ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom, ako je taj akt ili radnja izvršena od dana proglašenja Ustava do dana stupanja na snagu ovog zakona, te da se ustavna žalba u tom slučaju može izjaviti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

3. Ustavni sud je iz navoda ustavne žalbe utvrdio da je punomoćnik podnositeljke ustavne žalbe presudu Vrhovnog suda Srbije Rev. 110/07 od 14. marta 2007. godine, kojom su iscrpljena pravna sredstva pre izjavljivanja ustavne žalbe u postupku u kome je doneta osporena presuda, primio 1. juna 2007. godine.

Kako je ustavna žalba izjavljena 27. januara 2009. godine, dakle po isteku roka iz člana 113. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu, Sud je ustavnu žalbu odbacio kao neblagovremenu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 2) Zakona o Ustavnom sudu.

4. Polazeći od iznetog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

 

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.