Odluka Ustavnog suda o povredi prava na imovinu u stečajnom postupku

Kratak pregled

Ustavni sud usvaja ustavnu žalbu, utvrđujući povredu prava na imovinu i, za deo podnosilaca, prava na suđenje u razumnom roku. Zbog nemogućnosti naplate potraživanja u stečaju nad preduzećem sa državnim kapitalom, podnosiocima se utvrđuje pravo na naknadu materijalne štete.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-776/2019
05.12.2024.
Beograd

Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda Snežana Marković, predsednik Veća i sudije Vesna Ilić Prelić, dr Dragana Kolarić, dr Tamaš Korhec (Korhecz Tamás), Gordana Ajnšpiler Popović, dr Nataša Plavšić, Miroslav Nikolić i dr Tijana Šurlan, članovi Veća, u postupku po ustavnoj žalbi R. V, M. D, P. S, V. K, A. K, D. B, Z. J, M. R, B. M, M. M. i I. M, svih iz Bajine Bašte, I. S. i M. Z, oboje iz Perućca kod Bajine Bašte, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi sa članom 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 5. decembra 2024. godine, doneo je

 

O D L U K U

 

1. Usvaja se ustavna žalba M. R, B. M, M. M. i I. M. i utvrđuje da su podnosiocima ustavne žalbe povređena prava na suđenje u razumnom roku i na imovinu, zajemčena odredbama člana 32. stav 1. i člana 58. stav 1. Ustava Republike Srbije, u stečajnom postupku vođenom pred Privrednim sudom u Užicu u predmetu St. 31/10.

2. Usvaja se ustavna žalba R. V, M. D, P. S, V. K, A. K, D. B, Z. J, I. S. i M. Z. i utvrđuje da je podnosiocima ustavne žalbe povređeno pravo na imovinu, zajemčeno odredbom člana 58. stav 1. Ustava Republike Srbije, u stečajnom postupku vođenom pred Privrednim sudom u Užicu u predmetu St. 31/10.

3. Utvrđuje se pravo M. R, R. V, M. D, P. S, V. K, A. K, D. B, Z. J, I. S, M. Z, B. M, M. M. i I. M. na naknadu materijalne štete, svakom u visini iznosa potraživanja utvrđenih u stečajnom postupku vođenom pred Privrednim sudom u Užicu u predmetu St. 31/10, umanjenih za iznose koji su po tom osnovu isplaćeni ili na drugi način namireni. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstva pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu.

4. Odbacuje se zahtev podnosilaca ustavne žalbe za naknadu troškova postupka pred Ustavnim sudom.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. R. V, M. D, P. S, V. K, A. K, D. B, Z. J, M. R, B. M, M. M. i I. M. (naslednici iza pok. Z.M.), svi iz Bajine Bašte, I. S. i M. Z, oboje iz Perućca kod Bajine Bašte, podneli su Ustavnom sudu 24. januara 2019. godine, preko punomoćnika V. J, advokata iz Užica, ustavnu žalbu zbog povrede prava na pravično suđenje i prava na imovinu, zajemčenih članom 32. stav 1. i članom 58. stav 1. i 2. Ustava Republike Srbije u stečajnom postupku koji se vodio pred Privrednim sudom u Užicu u predmetu St. 31/10.

Podnosioci su u ustavnoj žalbi, između ostalog istakli: da su bili zaposleni kod stečajnog dužnika „S.“ ad Bajina Bašta, te da su u stečajnom postupku nad navedenim stečajnim dužnikom prijavili potraživanja na ime neisplaćenih zarada koja su im priznata; da je rešenjem Privrednog suda u Užicu St. 31/10 od 7. avgusta 2018. godine utvrđeno potraživanje M. R. stupanjem na mesto poverioca Ministarstva finansija, Poreska uprava filijala Užice; da je zaključkom o listi potraživanja St. 31/10 od 18. juna 2018. godine utvrđeno potraživanje naslednika iza smrti Z.M. i to: B. M, M. M. i I. M; da je stečajni postupak zaključen ali da podnosioci ustavne žalbe nisu uspeli da naplate svoja potraživanja; da se povreda ustavnih prava sastoji u propuštanju Privrednog suda u Užicu da namiri potraživanja stečajnih poverilaca, ovde podnosilaca ustavne žalbe, koja predstavljaju zarade i doprinose po osnovu rada; da u osporenom stečajnom postupku nije bilo složenih činjeničnih i pravnih pitanja o kojima bi se sud izjašnjavao, a da je dužem trajanju postupka doprinelo neefikasno postupanje Privrednog suda u Užicu. Predložili su da Ustavni sud usvoji ustavnu žalbu i istakli su zahtev za naknadu materijalne štete, kao i troškova na ime sastava ustavne žalbe.

2. Saglasno članu 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje se zakonom.

U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama zahteva istaknutog u njoj, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.

3. Ustavni sud je, u sprovedenom postupku, uvidom u ustavnu žalbu, dopis Privrednog suda u Užicu R. 7/24 od 29. februara 2024. godine i dopise Osnovnog suda u Užicu – Sudska jedinica Bajina Bašta I-3 R3 660/24 od 2. jula 2024. godine i I-3 R3 660/24 od 8. jula 2024. godine i drugih dokaza priloženih uz ustavnu žalbu, utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje:

3.1 Iz sadržine dopisa Privrednog suda u Užicu R. 7/24 od 29. februara 2024. godine je utvrđeno: da je rešenjem Trgovinskog suda u Užicu St. 6/09 od 6. maja 2009. godine otvoren stečajni postupak nad stečajnim dužnikom „S.“ ad Bajina Bašta; da je u ovom stečajnom postupku bilo ukupno 154 stečajna poverioca; da nije izvođen dokaz veštačenjem radi utvrđenja vrednosti imovine stečajnog dužnika; da stečajni dužnik nije imao nepokretnu imovinu koja bi činila stečajnu masu, kao i da nije bilo prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica; da je stečajni postupak zaključen rešenjem Privrednog suda u Užicu St. 31/10 od 27. decembra 2018. godine koje je objavljeno u Službenom glasniku RS broj 1/19 od 11. januara 2019. godine, te da nije vođen stečajni postupak nad stečajnom masom; da nije bilo isplate utvrđenih potraživanja u stečajnom postupku jer nije bilo sredstava.

Iz sadržine dopisa dalje sledi da su podnosiocima ustavne žalbe R. V, M. D, P. S, V. K, A. K, D. B, Z. J, I. S, M. Z, B. M, M. M. i I. M. utvrđena potraživanja u stečajnom postupku po osnovu potraživanja iz radnog odnosa, uz napomenu da je naslednicima pok. Z.M. ovo pravo utvrđeno po osnovu nasleđa iza umrlog, a istome po osnovu potraživanja iz radnog odnosa.

Dalje proizlazi da je podnosiocima ustavne žalbe i to: D. B, M. D, R. V, M. Z, Z. J, I. S, A. K, V. K. i P. S, rešenjem Privrednog suda u Užicu R4. St. 12/17 od 12. decembra 2017. godine, utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku u stečajnom postupku pred Privrednim sudom u Užicu St. 31/10 i naloženo stečajnom sudiji da u roku od 60 dana preduzme sve zakonom propisane mere koje delotvorno ubrzavaju postupak stečaja u predmetu St. 31/10, dok su odbijeni zahtevi predlagača za isplatu troškova postupka. Navedeno rešenje postalo je pravnosnažno 21. decembra 2017. godine.

Rešenjem Privrednog suda u Užicu R4 St. 174/18 od 27. avgusta 2018. godine su podnosiocima ustavne žalbe: M. D, D. B, R. V, I. S, Z. J, M. Z, A. K, V. K. i P. S. odbijeni prigovori radi ubrzavanja postupka u predmetu tog suda St. 31/10.

Iz sadržine dopisa Osnovnog suda u Užicu – Sudska jedinica Bajina Bašta I-3 R3 660/24 od 2. jula 2024. godine proizlazi da su podnosiocima ustavne žalbe R. V, M. D, P. S, V. K, A. K, D. B, Z. J, I. S. i M. Z. pravnosnažnim presudama Osnovnog suda u Užicu – Sudska jedinica Bajina Bašta dosuđeni iznosi na ime naknade neimovinske štete u iznosu od po 600 evra u dinarskoj protivvrednosti prema srednjem kursu NBS na dan isplate, sa zakonskom zateznom kamatom počev od izvršnosti presude do konačne isplate, zbog utvrđene povrede prava na suđenje u razumnom roku u stečajnom postupku pred Privrednim sudom u Užicu St. 31/10.

Takođe, iz sadržine dopisa Osnovnog suda u Užicu – Sudska jedinica Bajina Bašta I-3 R3 660/24 od 8. jula 2024. godine, proizlazi da je proverom kroz upisnik „Prr1“ utvrđeno da pred tim sudom nema podnetih tužbi za naknadu imovinske štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku u stečajnom postupku pred Privrednim sudom u Užicu St. 31/10 sledećih podnosilaca: R. V, M. D, P. S, V. K, A. K, D. B, Z. J, I. S. i M. Z.

3.2 Činjenice i okolnosti koje se odnose na podnosioce ustavne žalbe odnosno B. M, M. M. i I. M. (naslednike iza pok. Z.M.) i M. R.

Iz dokumentacije priložene uz ustavnu žalbu, Ustavni sud je utvrdio da su Zaključkom o listi potraživanja Privrednog suda u Užicu St. 31/10 od 18. juna 2018. godine priznata potraživanja stečajnih poverilaca stečajnog dužnika u četvrtom isplatnom redu kao naslednicima pok. Z.M. po osnovu potraživanja iz radnog odnosa i to: B. M, M. M. i I. M, svima po osnovu glavnog duga iznos od 12.836,00 dinara, po osnovu kamate od dospelosti do podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka u iznosu od 8.603,38 dinara, kao i po osnovu troškova u iznosu do 2.704,00 dinara.

Iz sadržine dopisa Privrednog suda u Užicu R. 7/24 od 29. februara 2004. godine proizlazi da je podnosiocu ustavne žalbe M. R. zaključkom o listi priznatih i osporenih potraživanja St. 31/10 od 7. juna 2013. godine osporeno potraživanje i da je upućen na parnicu radi utvrđenja osporenog potraživanja koju u ostavljenom roku nije pokrenuo.

Uvidom u dokumentaciju priloženu uz ustavnu žalbu, Ustavni sud je utvrdio da je rešenjem Privrednog suda u Užicu St. 31/10 od 7. avgusta 2018. godine na mesto Ministarstva finansija, Poreska uprava filijala Užice između ostalih stupio stečajni poverilac M. R. iz Bajine Bašte za iznos od 141.306,00 dinara. Iz obrazloženja navedenog rešenja proizlazi da je navedeni stečajni poverilac podneo dopunsku prijavu potraživanja sa zahtevom da za iznos uplaćen PIO fondu stupi na mesto stečajnog poverioca Ministarstva finansija, Poreska uprava filijala Užice, na ime lično uplaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, jer je umesto poslodavca zbog odlaska u penziju morao da uplati neuplaćene doprinose za PIO.

3.3 Stečajni dužnik „S.“ ad Bajina Bašta je preduzeće sa većinskim društvenim i državnim kapitalom.

Ustavni sud uvidom u podatke objavljene na sajtu Agencije za privredne registre utvrdio da je navedeni stečajni dužnik brisan iz registra 25. januara 2019. godine.

4. Ustavni sud pre svega konstatuje da su podnosioci M. R, B. M, M. M. i I. M. istakli povredu prava na suđenje u razumnom roku koje je garantovano članom 32. stav 1. Ustava zbog neažurnog postupanja Privrednog suda u Užicu u predmetu St. 31/10.

U tom smislu je za odlučivanje u konkretnom slučaju od značaja i dosadašnja praksa Ustavnog suda u predmetima u kojima je ustavna žalba izjavljena zbog nenamirenja potraživanja iz radnog odnosa u izvršnom i/ili stečajnom postupku prema dužniku koji je privredno društvo sa većinskim društvenim, odnosno državnim kapitalom. Ustavni sud je u tim predmetima, uvažavajući praksu Evropskog suda za ljudska prava, usvajao ustavne žalbe i utvrđivao povredu prava na imovinu, kao i pravo na naknadu materijalne štete u visini iznosa utvrđenih u izvršnom, odnosno stečajnom postupku, umanjenih za iznose koji su po tom osnovu već isplaćeni. Uslov za utvrđenje povrede prava na imovinu i posledično prava na naknadu materijalne štete je prethodno utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku u osporenom sudskom postupku, bilo da je Ustavni sud sam utvrdio, ili da je to učinio nadležni sud svojom odlukom u postupku za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, saglasno Zakonu o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“, broj 40/15), kojim je uređena zaštita prava na suđenje u razumnom roku u postupcima koji su još uvek u toku.

Ustavni sud, dalje konstatuje da su podnosilac M. R. i pravni prethodnik podnosilaca B. M, M. M. i I. M. prijavili potraživanja u stečajnom postupku po osnovu neisplaćenih zarada u kome su im ova potraživanja priznata, kao i po osnovu neplaćenih doprinosa na zarade zaposlenih, te da je stečajni postupak otvoren rešenjem Trgovinskog suda u Užicu St. 6/09 od 6. maja 2009. godine, a zaključen rešenjem istog suda St. 31/10 od 27. decembra 2018. godine koje je objavljeno u „Službenom glasniku RS“ broj 1/19 do 11. januara 2019. godine iz čega proizlazi da je isti trajao devet godina i sedam meseci.

U vezi s tim, Ustavni sud naglašava da u ovoj vrsti predmeta gde je stečajni dužnik preduzeće sa većinskim državnim ili društvenim kapitalom, složenost postupka i drugi kriterijumi iz člana 4. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, ne mogu biti isključivo relevantni, čak ni odlučujući za ocenu povrede prava na suđenje u razumnom roku. Naime, Ustavni sud ukazuje da Evropski sud za ljudska prava u predmetima koji se tiču neizvršenja pravnosnažnih sudskih odluka donetih prema preduzećima sa većinskim državnim ili društvenim kapitalom ne razmatra okolnosti, niti kriterijume od uticaja na trajanje izvršnog, odnosno stečajnog postupka, već utvrđuje povredu Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda samim tim što potraživanje nije namireno u određenom vremenskom periodu, nezavisno od toga u kom postupku je podnosilac pokušao da namiri svoja potraživanja. U skladu sa praksom Evropskog suda, Republika Srbija (a ne stečajni dužnik) neposredno odgovara za dugove preduzeća sa većinskim društvenim, odnosno državnim kapitalom, te se u tom smislu od države prvenstveno očekuje da svoja dugovanja, koja su već utvrđena pravnosnažnom sudskom odlukom, isplati u određenom roku direktno iz budžeta, bez obzira na prirodu i složenost postupka u kome se namirenje sprovodi (čak i ako je u pitanju stečajni postupak).

Stoga Ustavni sud smatra da svaki postupak koji se vodi radi namirenja pravnosnažno utvrđenog potraživanja iz radnog odnosa (stečajni, izvršni ili neki drugi) prema preduzeću sa većinskim društvenim, odnosno državnim kapitalom, a koji traje duže od perioda koji se u praksi Evropskog suda smatra prihvatljivim, predstavlja osnov za utvrđenje povrede prava na suđenje u razumnom roku. U predmetu Lilić i drugi protiv Srbije (predstavke br. 16857/19 i 43001/19, od 14. januara 2021. godine, stav 11.), Evropski sud je konstatovao da je još ranije isticao da je period neizvršenja pravnosnažne domaće odluke do godinu dana u skladu sa zahtevima Konvencije, te da je utvrđivao povredu kada god je taj period bio duži od godinu dana, bez obzira na to da li se pravnosnažna domaća odluka izvršava kroz izvršni ili stečajni postupak. Ustavni sud naglašava da u tom slučaju nisu od isključivog ili odlučujućeg značaja okolnosti od uticaja na trajanje stečajnog postupka, kao što su složenost postupka i postupanje organa postupka i stranaka u postupku, već je odlučujuća okolnost za utvrđenje povrede prava na suđenje u razumnom roku upravo činjenica da potraživanje nije namireno u relevantnom vremenskom periodu, u skladu sa praksom Evropskog suda.

U pogledu detaljnijeg obrazloženja iznetog stava, Ustavni sud upućuje na obrazloženje Odluke Už-11320/2021 od 7. juna 2023. godine, koja je objavljenoj na internet stranici Ustavnog suda: www.ustavni.sud.rs.

Polazeći od napred iznetog, Ustavni sud je ocenio da je podnosiocima ustavne žalbe iz tačke 1. izreke u stečajnom postupku koji je vođen pred Privrednim sudom u Užicu u predmetu St. 31/10 povređeno pravo na suđenje u razumnom roku, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava, pa je, saglasno odredbi člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07, 99/11, 18/13-Odluka US, 40/15-dr. zakon, 103/15, 10/23 i 92/23), ustavnu žalbu usvojio, odlučujući kao u tački 1. izreke.

5. Analizirajući navode ustavne žalbe kojima su podnosioci ustavne žalbe iz tač. 1. i 2. izreke (kojima je prethodno rešenjem Privrednog suda u Užicu R4 St. 12/17 od 12. decembra 2017. godine utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku u stečajnom postupku koji se vodi pred istim sudom u predmetu St. 31/10), istakali povredu prava na imovinu iz člana 58. stav 1. Ustava i tražili naknadu materijalne štete, Ustavni sud je ocenio da, propust nadležnog suda da u stečajnom postupku obezbedi namirenje potraživanja podnosilaca ustavne žalbe iz radnog odnosa, a protiv stečajnog dužnika „S.“ ad Bajina Bašta, kao pravnog lica sa pretežnim državnim odnosno društvenim kapitalom, predstavlja i povredu njihovog prava na mirno uživanje imovine iz člana 58. stav 1. Ustava, koju čine potraživanja utvrđena sudskim odlukama. Ovakav stav izražen je u Odluci Ustavnog suda Už-1712/2010 od 21. marta 2013. godine, kao i odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Stoga je Ustavni sud ustavnu žalbu usvojio i u ovom delu, saglasno odredbi člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, odlučujući kao u tački 1. i 2. izreke.

6. Polazeći od iznetog, a uzimajući u obzir da Ustavni sud prilikom odlučivanja u postupku po ustavnoj žalbi uvažava i praksu Evropskog suda za ljudska prava, Sud je, saglasno odredbi člana 89. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu, u tački 3. izreke utvrdio pravo podnosilaca ustavne žalbe na naknadu materijalne štete svakom u visini iznosa potraživanja utvrđenih u stečajnom postupku koji je vođen pred Privrednim sudom u Užicu u predmetu St. 31/10 umanjenim za iznose koji su im po tom osnovu isplaćeni. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstva pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu.

7. U pogledu zahteva podnosilaca ustavne žalbe za naknadu troškova postupka pred Ustavnim sudom, Ustavni sud podseća da je u svojoj dosadašnjoj praksi više puta razmatrao navedeno pitanje, te da je zauzeo načelan stav da, u smislu člana 6. Zakona o Ustavnom sudu, nema osnova za naknadu troškova postupka pred Ustavnim sudom, a da u konkretnom slučaju ne postoje bilo kakve izuzetne i posebne okolnosti koje bi opravdale drugačiju primenu člana 6. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu (videti presudu u predmetu Evropskog suda za ljudska prava Dragan Kovačević protiv Hrvatske, broj predstavke 49281/15, od 12. maja 2022. godine, stav 83.). Stoga je Sud, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 7) Zakona o Ustavnom sudu, odbacio ovaj zahtev, rešavajući kao u tački 4. izreke.

8. Ustavni sud je, na osnovu svega iznetog i odredaba člana 42b stav 1. tačka 1), člana 45. tačka 9) i člana 47. stav 2 Zakona o Ustavnom sudu i člana 89. Poslovnika o radu Ustavnog suda („Službeni glasnik RS“, broj 103/13), doneo Odluku kao u izreci.

 

 

PREDSEDNIK VEĆA

Snežana Marković, s.r.

 

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.