Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe u izvršnom postupku

Kratak pregled

Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu kao delimično neblagovremenu, a delimično nedopuštenu. Deo žalbe protiv rešenja Vrhovnog suda je odbačen jer nisu navedeni ustavnopravni razlozi, dok je deo protiv nižestepenih odluka odbačen zbog proteka roka.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, dr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Danijele Jakovčević iz Subotice, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 3. marta 2010. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

Odbacuje se ustavna žalba Danijele Jakovčević izjavljena protiv rešenja Opštinskog suda u Subotici I. 213/09 od 23. marta 2009. godine, rešenja Okružnog suda u Subotici Gž. 426/09 od 14. aprila 2009. godine i rešenja Vrhovnog suda Srbije Sgzz. 574/09 od 15. oktobra 2009. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

1. Danijela Jakovčević iz Subotice je, preko punomoćnika Olivere Jovanić, advokata iz Subotice, 4. januara 2010. godine Ustavnom sudu podnela ustavnu žalbu protiv akata navedenih u izreci, zbog povrede načela zaštite ljudskih i manjinskih prava i sloboda iz člana 22. Ustava Republike Srbije, prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava i prava na jednaku zaštitu prava i na pravno sredstvo iz člana 36. Ustava.

Podnositeljka ustavne žalbe navodi da prvostepeno i drugostepeno rešenje, doneto u postupku radi naplate novčanog potraživanja, ne sadrže vrednost predmeta izvršenja, ''iako je označena u predlogu i obavezna po zakonu'', te da nije odlučeno o troškovima izvršnog postupka. Ističe da je navedenim odlukama povređeno pravo podnositeljke na sudsku zaštitu, jer je uložena žalba bila nedelotvorna i smatra ''da nije imala jednak tretman pred sudom, sa ostalim građanima, jer su sudovi u drugim prilikama, ostalim poveriocima, dozvoljavali da slobodno raspolažu obimom zahteva iz tražbine, dok je žalilji to pravo bilo uskraćeno..., a iz razloga što je dužnik vojni penzioner, bivši načelnik vojne kontraobaveštajne službe RS VS''.

2. Prema članu 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

Odredbom člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07) propisano je da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, a kojom se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva ili je zakonom isključeno pravo na njihovu sudsku zaštitu.

Odredbom člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu propisano je da se ustavna žalba može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.

3. U sprovedenom prethodnom postupku Ustavni sud je utvrdio da je osporenim rešenjem Vrhovnog suda Srbije Sgzz. 574/09 od 15. oktobra 2009. godine odbačen kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti izvršnog poverioca, ovde podnositeljke ustavne žalbe, izjavljen protiv rešenja Opštinskog suda u Subotici I. 213/09 od 23. marta 2009. godine i rešenja Okružnog suda u Subotici Gž. 426/09 od 14. aprila 2009. godine. Kako Ustavni sud u postupku po ustavnoj žalbi odlučuje u okviru postavljenog zahteva, Sud je utvrdio da podnositeljka ustavne žalbe nije navela ustavnopravne razloge koji bi ukazivali da su joj osporenim rešenjem Vrhovnog suda Srbije povređena ustavna prava na koja se u žalbi poziva. Naime, podnositeljka navodi isključivo razloge koji se odnose na rešenja koja su prethodila osporenom rešenju Vrhovnog suda Srbije. Imajući u vidu da u ustavnoj žalbi nisu navedeni razlozi koji bi se mogli dovesti u vezu sa tvrdnjom da su osporenim procesnim rešenjem Vrhovnog suda Srbije Sgzz. 574/09 od 15. oktobra 2009. godine podnositeljki ustavne žalbe povređena prava iz čl. 22, 32. i 36. Ustava, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, ustavnu žalbu u ovom delu odbacio, jer nisu ispunjene pretpostavke utvrđene Ustavom i Zakonom za vođenje postupka i odlučivanje.

4. U pogledu rešenja Opštinskog suda u Subotici I. 213/09 od 23. marta 2009. godine i rešenja Okružnog suda u Subotici Gž. 426/09 od 14. aprila 2009. godine, Ustavni sud konstatuje da je u izvršnom postupku donošenjem odluke po žalbi iscrpljeno poslednje pravno sredstvo pre izjavljivanja ustavne žalbe. Ovakvo pravno stanovište može se primeniti i kada izjavljeni zahtev za zaštitu zakonitosti nije bio dozvoljeno pravno sredstvo, odnosno kada nije izjavljen na zakonom propisan način. Kako je u konkretnom slučaju zahtev za zaštitu zakonitosti podnositeljke ustavne žalbe odbačen kao nedozvoljen, jer nije bio izjavljen u skladu sa imperativnim odredbama Zakona o parničnom postupku, Sud je ocenio da je donošenjem odluke po žalbi na prvostepenu sudsku odluku iscrpljeno poslednje pravno sredstvo pre izjavljivanja ustavne žalbe. Zbog toga se i blagovremenost predmetne ustavne žalbe u odnosu na rešenje Opštinskog suda u Subotici I. 213/09 od 23. marta 2009. godine i rešenje Okružnog suda u Subotici Gž. 426/09 od 14. aprila 2009. godine ima ceniti u odnosu na dan dostavljanja drugostepene odluke. Imajući u vidu da je podnositeljka ustavne žalbe osporeno drugostepeno rešenje Okružnog suda u Subotici primila pre dobijanja obaveštenja Republičkog javnog tužilaštva Gt. 1009/09 od 11. juna 2009. godine, a da je ustavna žalba izjavljena 4. januara 2010. godine, Ustavni sud je utvrdio da je ustavna žalba u ovom delu neblagovremena, jer je podneta posle isteka roka iz člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu. Stoga je Sud ustavnu žalbu i u ovom delu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 2) Zakona o Ustavnom sudu.

5. S obzirom na navedeno, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.