Odluka Ustavnog suda o promeni načina sprovođenja izvršenja sa suda na javnog izvršitelja

Kratak pregled

Ustavni sud usvaja ustavnu žalbu, utvrđujući povredu prava na pravično suđenje. Poništava se rešenje Privrednog suda kojim je odbijen predlog izvršnog poverioca da izvršni postupak, započet pred sudom, nastavi da sprovodi javni izvršitelj, uz obrazloženje da zakon to ne predviđa.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda Vesna Ilić Prelić, predsednik Veća i sudije Milan Stanić, dr Milan Škulić, Miroslav Nikolić, dr Dragana Kolarić, Tatjana Babić, dr Milan Marković i mr Tomislav Stojković, članovi Veća, u postupku po ustavnoj žalbi V. a. d. Novi Sad iz Novog Sada , na osnovu člana 167. stav 4. u vezi sa članom 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 5. aprila 201 8. godine, doneo je

O D L U K U

1. Usvaja se ustavna žalba V. a. d. Novi Sad i utvrđuje da je reše njem Privrednog suda u Sremskoj Mitrovici Ipv (I). 27/2016 od 8. septembra 2016 . godine podnosiocu ustavne žalbe povređeno pravo na pravično suđenje, zajemčeno članom 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.

2. Poništava se rešenje Privrednog suda u Sremskoj Mitrovici Ipv (I). 27/2016 od 8. septembra 2016 . godine i određuje da isti sud donese novu odluku o prigovoru koji je podnosilac ustavne žalbe izjavio protiv rešenja Privrednog suda u Sremskoj Mitrovici I. 141/2014 od 15. avgusta 2016. godine.

O b r a z l o ž e nj e

1. V. a. d. Novi Sad , iz Novog Sada, podnela je Ustavnom sudu, 14. oktobra 2016. godine, preko punomoćnika Lazara Anđelića iz Novog Sada, ustavnu žalbu protiv rešenja Privrednog suda u Sremskoj Mitrovici Ipv (I). 27/2016 od 8. septembra 2016. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.

Podnosilac je u ustavnoj žalbi istakao: da je u izvršn om postupku podneo predlog da izvršni postupak nastavi da vodi javni izvršitelj; da je povodom tog predloga sud doneo zaključak da iz vršni poverilac može da sprovodi izvršenje preko izvršitelja samo tako što bi povukao predlog za izvršenje , u kom slučaju bi sud obustavio postupak izvršenja, a izvršni poverilac bi morao da sudu podnese nov predlog za izvršenje u kome bi predložio da izvrš enje sprovodi javni izvršitelj, te da je nakon toga izvršni poverilac povukao podneti predlog; da je , u međuvremenu , Ustavni sud doneo Odluku Už-1280/2014 od 3. juna 2016. godine, u kojoj je utvrdio da izvršni sud nema pravni osnov da obustavi izvršni postupak samo na osnovu predloga izvršnog poverioca za promenu izbora o načinu sprovođenja izvršenja; da je na osnovu te odluke izvršni poverilac ponovo podneo predlog da izvršenje dalje sprovodi javni izvršitelj, ali je njegov predlog odbijen sa obrazloženjem da izvršni poverilac ima mogućnost izbora u pogledu način sprovođenja izvršenja samo u fazi podnošenja predloga za izvr šenje, te da je članom 76 . stav 2 . Zakon a o izvršenju i obezbeđenju prop isana mogućnost promene načina sprovođenja izvršenja samo sa izvršitelja na sud, a ne i obrnuto, kako je izvršni poverilac predložio; da je veće suda odbilo podnosiočev prigovor protiv prvostepenog rešenja ostajući u svemu pri pravnom mišljenju koje je zauzeo i sudija pojedin ac, sa pozivom na član 76. stav 2. Zako na o izvršenju i obezbeđenju.

Podnosilac smatra da pravni stav izvršnog suda nije zakonit, s obzirom na to da odredbama Zakona o izvršenju i obezbeđenju nije precizno definisano da izvršenje započeto pred sudom ne može da se nastavi pred izvršiteljem.

Predložio je da Ustavni sud usvoji ustavnu žalbu , utvrdi povredu označenog ustavnog prava, poništi rešenje Privrednog suda u Sremskoj Mitrovici Ipv (I). 27/2016 od 8. septembra 2016. godine i odredi da isti sud donese novu odluku o prigovoru koji je podnosilac ustavne žalbe izjavio protiv rešenja Privrednog suda u Sremskoj Mitrovici I. 141/2014 od 15. avgusta 2016. godine.

2. Saglasno članu 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.

U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama istaknutog zahteva, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.

3. Ustavni sud je, iz sadržine ustavne žalbe i na osnovu uvida u priloženu dokumentaciju, utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje:

Privredni sud u Sremskoj Mitrovici je osporenim rešenjem sudskog veća Ipv (I). 27/2016 od 8. septembra 2016 . godine, kao izvršni sud, odbio kao neosnovan prigovor izvršnog poverioca, ovde podnosioca ustavne žalbe, i potvrdio prvostepeno rešenje istog a suda I. 141/2014 od 15. avgusta 2016 . godine, kojim je odbijen predlog izvršnog poverioca da se izvršenje nastavi kod javnog izvršitelja.

U obrazloženju osporenog rešenja, između ostalog, navedeno je: da je prvostepeni sud doneo rešenje kojim je odbio navedeni predlog izvršnog poverioca za promenu načina sprovođenja izvršenja primenom člana člana 76. stav 2. Zakona o izvršenju o izvršenju i obezbeđenju, sa ob razloženjem da je Zakonom predviđena mogućnost promene načina sprovođenja izvršenja samo sa izvršitelja na sud, a ne i obrnuto; da nijedna d ruga odredba Zakona ne reguliše situaciju promene izbora o načinu sprovođenja izvršenja, iz čega proizlazi da namera zakonodavca nije bila da se na isti način postupa i u slučaju kad je izvršenje zap očeto pred sudom, a što u krajnjem ne znači da izvršni poverilac ni na koji način ne može da ostvari svoju želju da se izvršenje sprovodi preko izvršitelja , u slučaju da je izvršenje započeo sud, budući da izvršni poverilac može podneti sudu novi predlog za izvršenje , kojim će predložiti da izvršenje sprovede izvršitelj, vodeći računa o ograničenju iz člana 4. Zakona.

4. Odredbom Ustava, na čiju se povredu ustavnom žalbom ukazuje, je utvrđeno da se svakom jemči pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega (član 32. stav 1.).

Zakonom o izvršenju i obezbeđenju („Službeni glasnik RS“, br. 31/11, 99/11 i 109/13-Odluka US), koji se primenjuje u konkretnoj situaciji, bilo je propisano: da se postupak izvršenja i postupak obezbeđenja pokreću na predlog izvršnog poverioca ili po službenoj dužnosti kada je to zakonom određeno, da izvršenje i obezbeđenje određuje sud, ako ovim zakonom nije drugačije određeno, a sprovodi ga sud ili izvršitelj (član 2.); da izvršitelj i sud ne mogu istovremeno sprovoditi izvršenje na osnovu istog rešenja o izvršenju (član 4. stav 3.); da se u predlogu za izvršenje mora naznačiti da li će izvršenje sprovoditi sud ili izvršitelj (član 35. stav 6.); da sud obustavlja izvršenje ako je izvršna isprava pravnosnažno, odnosno konačno ukinuta, preinačena, poništena ili stavljena van snage, usled smrti stranke koja nema naslednika, usled prestanka stranke koja je pravno lice, a nema pravnog sledbenika, ako je potraživanje prestalo, usled propasti predmeta izvršenja, ako nema imovine koja može biti predmet izvršenja i iz drugih razloga predviđenih zakonom, da ako je postupak izvršenja započet kod izvršitelja, postupak izvršenja pred izvršiteljem će se obustaviti, ako izvršni poverilac promeni izbor o načinu sprovođenja izvršenja tako što predloži da izvršenje sprovede sud (član 76. st. 1. i 2.).

5. Ustavni sud najpre ukazuje da je, na sednici održanoj 12. maja 2016. godine, doneo Odluku Už-1280/2014, na koju se poziva i podnosilac ustavne žalbe, kojom je, u tački 1. izreke, usvojio ustavnu žalbu „N.“ DOO i utvrdio da je rešenjima Privrednog suda u Beogradu Iv. 17552/11 od 8. jula 2013. godine i IPV (Iv.) 1011/13 od 22. novembra 2013. godine podnosiocu ustavne žalbe povređeno pravo na pravično suđenje zajemčeno članom 32. stav 1. Ustava Republike Srbije, dok je, u tački 2. izreke, poništio rešenje Privrednog suda u Beogradu IPV ( Iv.) 1011/13 od 22. novembra 2013. godine i odredio da isti sud donese novu odluku o prigovoru koji je podnosilac ustavne žalbe izjavio protiv prvostepenog rešenja. U navedenom predmetu radi se o tome da je tamo podnosilac ustavne žalbe kao izvršni poverilac u toku postupka sprovođenja izvršenja, nezadovoljan njegovim tokom, predložio da izvršenje dalje sprovodi opredeljeni izvršitelj. Izvršni sudija je, odlučujući o takvom predlogu izvršnog poverioca, obustavio izvršenje i ukinuo sve sprovedene radnje, a veće izvršnog suda je odbilo prigovor izvršnog poverioca i potvrdilo rešenje kojim je suštinski u celini obustavljen izvršni postupak, ceneći predlog izvršnog poverioca za promenu načina sprovođenja izvršenja kao izjavu o odustanku od izvršenja. U osporenom rešenju sud se pozvao na član 76. stav 2. Zakona o izvršenju i obezbeđenju i naveo da je predmetni zakon predvideo mogućnost promene načina sprovođenja izvršenja, tako da umesto izvršitelja isto sprovede sud, ali nije predvideo mogućnost promene izbora o načinu sprovođenja izvršenja tako što bi izvršenje započeto kod suda nastavio izvršitelj.

U navedenoj odluci, Ustavni sud je konstatovao da nijedna odredba izvršnog procesnog prava ne isključuje pravo izvršnog poverioca da tokom postupka predloži da dalje izvršenje sprovede izvršitelj umesto suda. Naime, logičkim tumačenjem jednog od osnovnih ciljeva izvršnog postupka - da se prinudno izvršenje potraživanja izvršnog poverioca što brže i efikasnije sprovede, ne može se isključiti dozvoljenost promene načina izvršenja u smeru sud – izvršitelj (naravno pod uslovom da se ne radi o zakonom propisanoj isključivoj nadležnosti suda za izvršenje), u kom slučaju sud samo obustavlja sprovođenje izvršenja pred sudom i po predlogu izvršnog poverioca određuje da će dalje sprovođenje već započetog izvršenja nastaviti nadležni (predloženi) izvršitelj. Takav stav je, inače, već uveliko našao svoje mesto u aktuelnoj praksi izvršnih sudova.

U ovom ustavnosudskom postupku, osporenim reše njem Privrednog suda u Sremskoj Mitrovici Ipv (I). 27/2016 od 8. septembra 2016. godine izvršni postupak nije obustavljen, već je pravnosnažno odbijen predlog podnosioca ustavne žalbe da izvršenje, umesto suda, dalje sprovodi opredeljeni izvršitelj. Nezavisno od toga što postoji razlika u načinu odlučivanja o predmetnom zahtevu, Ustavni sud ocenjuje da je i osporenim rešenjem Pri vrednog suda u Sremskoj Mitrovici Ipv (I). 27/2016 od 8. septembra 2016 . godine, koje se takođe zasniva na odredbi člana 76. stav 2. Zakona o izvršenju i obezbeđenju, podnosiocu ustavne žalbe povređeno pravo na pravično suđenje, jer je tim rešenjem uskraćena podnosiočeva procesna mogućnost promene izbora o načinu sprovođenja izvršenja, tako što bi se izvršenje započeto pred sudom nastavilo od strane izvršitelja, a iz razloga koji su već navedeni u Odluci Ustavnog suda Už-1280/2014 od 12. maja 2016. godine.

Takođe, Ustavni sud ocenjuje da izvršni poverilac može uvek da traži promenu izbora o načinu sprovođenja izvršenja, tako što bi se izvršenje započeto kod suda nastavilo od strane izvršitelja i takav zahtev , po prirodi stvari , ne podleže zabrani ponovnog podnošenja, ako je zahtev već odbijen ili odbačen u ranijoj fazi sprovođenja izvršenja iz bilo kog materijalnog ili procesnog razloga.

Polazeći od izloženog, saglasno odredbi člana 89. stav. 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS", br. 109/07, 99/11, 18/13-Odluka US, 40/15-dr. zakon i 103/15), Ustavni sud je ustavnu žalbu usvojio, te je utvrdio da je osporenim rešenjem Privrednog suda u Sremskoj Mitrovici Ipv (I). 27/2016 od 8. septembra 2016. godine povređeno pravo podnosioca ustavne žalbe na pravično suđenje, zajemčeno članom 32. stav 1. Ustava, odlučujući kao u tački 1. izreke.

6. Ustavni sud je ocenio da se štetne posledice učinjene povrede navedenog prava mogu otkloniti samo poništajem osporenog rešenja Privrednog suda u Sremskoj Mitrovici Ipv (I). 27/2016 od 8. septembra 2016 . godine i određivanjem da nadležni sud ponovo odluči o prigovoru podnosioca ustavne žalbe izjavljenom protiv prvostepenog rešenja, pa je, saglasno odredbi člana 89. stav 2. Zakona, odlučio kao u tački 2. izreke.

7. Ustavni sud je, na osnovu svega iznetog i odredaba člana 42b stav 1. tačka 1) i člana 45. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, doneo Odluku kao u izreci.

PREDSEDNIK VEĆA

Vesna Ilić Prelić, s.r.

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.