Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju neblagovremene ustavne žalbe

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu kao neblagovremenu jer je podneta nakon isteka zakonskog roka od 30 dana od prijema konačne sudske odluke. Istaknuto je da se ovaj rok primenjuje i na povredu prava na suđenje u razumnom roku.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-848/2009
02.06.2011.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša Slijepčević i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Spomenke Karišik i Vere Cvijović, obe iz Užica, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 2. juna 2011. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Spomenke Karišik i Vere Cvijović izjavljena protiv presude Opštinskog suda u Užicu P. 298/08 od 21. novembra 2008 godine i presude Okružnog suda u Užicu Gž. 481/09 od 10. aprila 2009. godine, kao i zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku iz člana 32. stav 1. Ustava u parničnom postupku koji se vodio pred Opštinskim sudom u Užicu u predmetu P. 298/08.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Spomenka Karišik i Vera Cvijović, obe iz Užica, preko punomoćnika Nadežde Milivojević, advokata iz Užica, podnele su Ustavnom sudu 2. juna 2009. godine ustavnu žalbu protiv presude Opštinskog suda u Užicu P. 298/08 od 21. novembra 2008 godine i presude Okružnog suda u Užicu Gž. 481/09 od 10. aprila 2009. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje i suđenje u razumnom roku, iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.

2. Odredbom člana 170. Ustava Republike Srbije utvrđeno je da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.

Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 109/07) je po svojoj sadržini istovetna odredbi člana 170. Ustava, dok je u stavu 2. navedenog člana propisano da se ustavna žalba može izjaviti i ako nisu iscrpljena pravna sredstva, u slučaju kada je podnosiocu ustavne žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku.

Odredba člana 84. stav 1. istog zakona propisuje da se ustavna žalba može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.

3. Ustavni sud je utvrdio da je punomoćnik podnositeljki ustavne žalbe u parničnom postupku osporenu presudu Okružnog suda u Užicu Gž. 481/09 od 10. aprila 2009. godine, kao sudsku odluku po poslednjem pravnom sredstvu, primio 27. aprila 2009. godine, a da je ustavna žalba izjavljena 2. juna 2008. godine, dakle po isteku roka propisanog odredbom člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu. Stoga je, Ustavni sud odbacio ustavnu žalbu kao neblagovremenu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 2) navedenog Zakona.

Ustavni sud ističe da na drugačije rešenje u ovom predmetu ne utiče ni činjenica da se ustavnom žalbom poziva i na povredu prava na suđenje u razumnom roku. Naime, Zakon o Ustavnom sudu dopušta mogućnost da se ustavna žalba zbog povrede navedenog prava izjavi i pre nego što su iskorišćena sva pravna sredstva, dakle, dok postupak čije se trajanje osporava još nije okončan, ali kada je, kao u konkretnom slučaju, ustavna žalba izjavljena nakon što su iskorišćena sva pravna sredstva, tada se blagovremenost ustavne žalbe ceni u odnosu na dan prijema osporenog pojedinačnog akta kojim se iscrpljuju pravna sredstva za zaštitu povređenih prava, odnosno na isti način kao kada se u ustavnoj žalbi ističe povreda bilo kog drugog Ustavom zajemčenog prava. Stoga je ustavna žalba odbačena primenom odredbom člana 36. stav 1. tačka 2) Zakona o Ustavnom sudu, i u delu kojim je traženo da se utvrdi da je u parničnom postupku koji je prethodio njenom izjavljivanju povređeno pravo podnosioca na suđenje u razumnom roku zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava.

4. Na osnovu iznetog i odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešeno je kao u izreci

 

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Dragiša Slijepčević

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.