Odluka Ustavnog suda o ustavnoj žalbi protiv rešenja o izvršenju

Kratak pregled

Ustavni sud je odbio ustavnu žalbu podnetu zbog odbacivanja predloga za izvršenje radi naplate troškova postupka protiv stečajnog dužnika. Potvrđeno je stanovište redovnih sudova da se zabrana izvršenja protiv stečajnog dužnika odnosi i na troškove prethodnog postupka.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-849/2009
07.07.2011.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša B. Slijepčević i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, Milan Stanić, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Snežane Todosijević iz Čačka, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 7. jula 2011. godine, doneo je

 

O D L U K U

 

Odbija se kao neosnovana ustavna žalba Snežane Todosijević izjavljena protiv rešenja Okružnog suda u Čačku Gž. 614/09 od 8. aprila 2009. godine i rešenja Opštinskog suda u Čačku I. 272/09 od 18. marta 2009. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Snežana Todosijević iz Čačka podnela je 2. juna 2009. godine, preko punomoćnika Dragane Ranković, advokata iz Čačka, Ustavnom sudu ustavnu žalbu protiv rešenja Okružnog suda u Čačku Gž. 614/09 od 8. aprila 2009. godine i rešenja Opštinskog suda u Čačku I. 272/09 od 18. marta 2009. godine, zbog povrede prava na imovinu zajamečenog članom 58. stav 1. Ustava Republike Srbije.

U ustavnoj žalbi navedeno je: da je pogrešno tumačenje sudova da troškovi koji su nastali u toku izvršnog postupka, čija se naplata u konkretnom slučaju tražila od izvršnog dužnika u stečaju, ne spadaju u troškove iz člana 83. Zakona o stečajnom postupku, a u odnosu na koje je isključena primena člana 73. Zakona o stečajnom postupku; da ovakav zaključak sudova ne proizlazi iz sadržine navedenih zakonskih odredaba; da je nejasno na koji način i tumačenjem kog propisa su sudovi zaključili da se odredbe člana 83. Zakona o stečajnom postupku ne odnose na troškove nastale u izvršnom postupku, koji su prouzrokovani neosnovanim vođenjem izvršnog postupka od strane stečajnog dužnika; da su odbacivanjem predloga za izvršenje osporenim rešenjima izvršni poverioci onemogućeni da ostvare naplatu svog potraživanja, čime joj je povređeno pravo na imovinu garantovano članom 58. stav 1. Ustava. Od Ustavnog suda je traženo da poništi osporena rešenja, naloži donošenje pravilne odluke u određenom roku i utvrdi pravo na naknadu štete podnosiocu ustavne žalbe.

Ustavni sud je iz navoda ustavne žalbe o pogrešnoj primeni odredaba Zakona o stečajnom postupku zaključio da podnositeljka, pre svega, ukazuje na povredu prava na pravično suđenje, zajemčenog članom 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.

2. Saglasno članu 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama zahteva istaknutog u njoj, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnositeljki ustavnih žalbi povređeno ili uskraćeno njihovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.

3. Ustavni sud je iz sadržine ustavne žalbe i na osnovu uvida u priložene dokaze uz ustavnu žalbu utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje u ovoj ustavnosudskoj stvri:

„Jugobanka“ AD, Beograd, Glavna filijala Kraljevo, u svojstvu izvršnog poverioca, podnela je 21. septembra 1999. godine Opštinskom sudu u Čačku predlog za izvršenje protiv izvršnih dužnika Snežane Todosijević, ovde podnositeljke ustavne žalbe i Negoslava Ćetenovića, radi naplate duga u navedenom novčanom iznosu, prodajom označene nepokretnosti dužnika. Opštinski sud u Čačku je rešenjem I. 1558/99 od 20. decembra 1999. godine odredio predloženo izvršenje. U toku izvršnog postupka izvršni dužnici su 25. aprila 2001. godine, nakon izvedenog dokaza veštačenjem preko veštaka finansijske struke, uplatili određeni iznos izvršnom poveriocu. Smatrajući da dug ni nakon navedene uplate nije izmiren u celini, izvršni poverilac je tražio da sud sprovede novo veštačenje.

Opštinski sud u Čačku je 20 maja 2007. godine doneo rešenje I. 1558/99, kojim je obustavio postupak izvršenja, jer je našao da je izvršni dužnik uplatom od 25. aprila 2001. godine izmirio dug u celini. Ovo rešenje potvrđeno je rešenjem Opštinskog suda u Čačku Ipv.(I) 37/07 od 30. avgusta 2007. godine.

U toku navedenog izvršnog postupka nad izvršnim poveriocem je rešenjem Trgovinskog suda u Beogradu St-22/2002 od 3. januara 2002. godine otvoren stečajni postupak.

Izvršni dužnici su, nakon okončanja izvršnog postupka, tražili od Opštinskog suda u Čačku da obaveže izvršnog poverioca da im isplati troškove izvršnog postupka. Opštinski sud u Čačku je 1. oktobra 2008. godine doneo rešenje I. 1558/99 kojim je obavezao izvršnog poverioca „Jugobanka“ AD Beograd, u stečaju, da izvršnim dužnicima Negoslavu Ćetenoviću i Snežani Todosijević, na ime naknade troškova izvršnog postupka, isplati iznos od 48.000,00 dinara u roku od tri dana od dana prijema rešenja, pod pretnjom izvršenja. U obrazloženju ovog rešenja navedeno je da je uplatom dužnika od 25. aprila 2001. godine dug izmiren u celini, te da svi troškovi nastali u ovom postupku nakon tog datuma, saglasno odredbi člana 33. Zakona o izvršnom postupku, padaju na teret poverioca.

Negoslav Ćetanović i Snežana Todosijević, ovde podnositeljka ustavne žalbe, su u svojstvu izvršnih poverilaca, podneli Trgovinskom sudu u Beogradu predlog za izvršenje protiv izvršnog dužnika „Jugobanka“ AD Beograd, u stečaju, radi naplate novčanog potraživanja. Trgovinski sud u Beogradu je 30. oktobra 2008. godine doneo rešenje I. 3330/08, kojim se oglasio stvarno nenadležnim za odlučivanje o predlogu za izvršenje i za sprovođenje izvršenja u ovoj pravnoj stvari, i po pravnosnažnosti ovog rešenja spise predmeta dostavio Opštinskom sudu u Čačku, kao stvarno i mesno nadležnom sudu.

Opštinski sud u Čačku je, odlučujući o predlogu za izvršenje, doneo rešenje I. 80/09 od 28. januara 2009. godine, kojim je odbio ovaj predlog kao neosnovan. U obrazloženju rešenja navedeno je, između ostalog, da sudski troškovi koji se navode u odredbi člana 83. stav 1. Zakona o stečajnom postupku jesu troškovi nastali u sudskom stečajnom postupku koji se vodi protiv konkretnog stečajnog dužnika, a ne „kako to pogrešno tumači punomoćnik izvršnog poverioca, troškovi nastali u bilo kom postupku pred sudom pa i u izvršnom postupku, na koji se odnosi potraživanje po izvršnoj ispravi u ovom postupku“.

Odlučujući o žalbi izvršnih poverilaca, Okružni sud u Čačku je 11. februara 2009. godine doneo rešenje Gž. 238/09 kojim je ukinuo rešenje Opštinskog suda u Čačku I. 80/09 od 28. januara 2009. godine i predmet vratio na ponovni postupak i odluku. U obrazloženju ovog rešenja, između ostalog, navedeno je da je odredbom člana 73. stav 1. Zakona o stečajnom postupka predviđeno da se od dana pokretanja stečajnog postupka ne može protiv stečajnog dužnika, odnosno nad njegovom imovinom, odrediti i sprovesti prinudno izvršenje, te se postavlja pitanje da li je zahtev neosnovan ili nedopušten, usled čega bi ga trebalo odbaciti, a prvostepeni sud o tome nije dao razloge u obrazloženju osporene odluke.

U ponovnom postupku, Opštinski sud u Čačku doneo je osporeno rešenje I. 272/09 od 18. marta 2009. godine kojim je odbacio predlog za izvršenje kao nedozvoljen. U obrazloženju ovog rešenja navedeno je: da je odredbom člana 73. stav 1. Zakona o stečajnom postupku predviđeno da se od dana pokretanja stečajnog postupka ne može protiv stečajnog dužnika, odnosno nad njegovom imovinom odrediti ili sprovesti prinudno izvršenje, osim izvršenja koje se odnosi na troškove stečajnog postupka; da je odredbom člana 83. stav. 1. navedenog zakona propisano da troškovi stečajnog postupka, između ostalog, obuhvataju i sudske troškove; da su sudski troškovi koji se navode u citiranoj odredbi Zakona o stečajnom postupku, po tumačenju suda, troškovi nastali u sudskom stečajnom postupku koji se vodi protiv konkretnog stečajnog dužnika, kao i troškovi nastali u vezi sa stečajnim postupkom, to jest oni troškovi parničnog postupka stečajnog poverioca koji je u parnici dokazao osnovanost svog potraživanja koje je osporeno, a na koji je upućen odlukom stečajnog suda, tako da troškovi koji su nastali u toku izvršnog postupka, čija se naplata u konkretnom slučaju traži od izvršnog dužnika koji je u stačaju, ne spadaju u troškove iz citirane odredbe člana 83. Zakona o stečajnom postupku, a u odnosu na koje je isključena primena odredbe člana 73. navedenog zakona; da kako se u konkretnom slučaju ima primeniti odredba člana 73. stav 1. Zakona o stečajnom postupku, to se izvršenje nije moglo odrediti, što znači da je predlog za izvršenje nedozvoljen. Protiv ovog rešenja izvršni poverioci su izjavili žalbu.

Okružni sud u Čačku, odlučujući o žalbi izvršnih poverilaca, doneo je osporeno rešenje Gž. 614/09 od 8. aprila 2009. godine, kojim je žalbu odbio kao neosnovanu i potvrdio rešenje Opštinskog suda u Čačku I. 271/09 od 18. marta 2009. godine. U obrazloženju ovog rešenja navedeno je: da je pri nespornoj činjenici da je nad izvršnim dužnikom otvoren postupak stečaja pravilno prvostepeni sud primenio materijalno pravo, odnosno odredbe člana 73. stav 1. i člana 83. stav 1. Zakona o stečajnom postupku i utvrdio da se od dana pokretanja stečajnog postupka ne može protiv stečajnog dužnika, odnosno nad njegovom imovinom, odrediti ili sprovesti prinudno izvršenje osim izvršenja koje se odnosi na troškove stečajnog postupka; da je prvostepeni sud pravilno zaključio da su sudski troškovi koji su izuzeti iz ovog postupanja, samo troškovi nastali u sudskom stečajnom postupku koji se vodi protiv konkretnog stečajnog dužnika, kao i troškovi nastali u vezi sa stečajnim postupkom; da troškovi koji su nastali u toku izvršnog postupka, a čija se naplata u konkretnom slučaju traži, ne spadaju u troškove stečajnog postupka iz odredbe člana 83. Zakona o stečajnom postupku, a u odnosu na koje je isključena primena odredbe člana 73. tog zakona.

4. Za ocenu osnovanosti navoda ustavne žalbe od značaja su sledeće odredbe Ustava i zakona:

Ustavom je utvrđeno: da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega (član 32. stav 1.); da se jemči mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava stečenih na osnovu zakona (član 58. stav 1.).

Zakonom o stečajnom postupku ("Službeni glasnik RS", br. 84/04 i 85/05), koji se primenjivao u vreme podnošenja predloga za izvršenje i donošenja osporenih odluka, bilo je propisano: da se stečajni poverioci, u zavisnosti od njihovih potraživanja, svrstavaju u isplatne redove, da se stečajni poverioci nižeg isplatnog reda mogu namiriti tek pošto se namire stečajni poverioci višeg isplatnog reda, da se stečajni poverioci istog isplatnog reda namiruju srazmerno visini njihovih potraživanja, kao i da u prvi isplatni red spadaju potraživanja po osnovu troškova stečajnog postupka u koji ulaze sva potraživanja koja se po ovom zakonu smatraju troškovima stečajnog postupka (član 35. stav 1. i stav 2. tačka 1)); da stečajni poverioci svoja potraživanja prema stečajnom dužniku ostvaruju samo u stečajnom postupku (član 66. stav 1.); da se od dana pokretanja stečajnog postupka ne može protiv stečajnog dužnika, odnosno nad njegovom imovinom, odrediti i sprovesti prinudno izvršenje, niti bilo koja mera postupka izvršenja u cilju namirenja potraživanja, osim izvršenja koja se odnose na troškove stečajnog postupka, kao i da se navedeni postupci koji su u toku prekidaju (član 73. st. 1. i 2.); da troškovi stečajnog postupka obuhvataju: sudske troškove, troškove zakupa posle pokretanja stečajnog postupka, nagrade i naknade stečajnom upravniku, privremenom stečajnom upravniku, kao i druge izdatke za koje je zakonom predviđeno da se namiruju kao troškovi stečajnog postupka (član 83.).

5. Analizirajući razloge i navode iznete u ustavnoj žalbi sa stanovišta citiranih odredaba Ustava i zakona, Ustavni sud je ocenio da su osporene odluke zasnovane na ustavnopravno prihvatljivom tumačenju i primeni merodavnog procesnog i materijalnog prava, kao i da su redovni sudovi dali detaljne i jasne razloge za svoje odluke koje Ustavni sud ne smatra proizvoljnim, te da je tvrdnja podnositeljke o povredi navedenih Ustavom zajemčenih prava zapravo samo izraz subjektivne ocene podnositeljke o pogrešnoj primeni materijalnog prava, ali ne i stvarni dokaz o učinjenoj povredi. Ovo iz razloga što u konkretnom slučaju sudovi nisu imali pravnog osnova da donesu rešenje kojim dozvoljavaju izvršenje, niti da sprovedu izvršenje nad pravnim licem koje je u stečaju, s obzirom na izričitu zabranu propisanu odredbom člana 73. stav 1. Zakona o stečajnom postupku. Poverioci stečajnog dužnika, osim izlučnih poverilaca su, kako je to bilo propisano odredbama člana 66. st. 1. i 3. navedenog zakona, mogli svoja potraživanja prema stečajnom dužniku da ostvare samo u stečajnom postupku. Prema odredbi člana 83. navedenog zakona, troškovi stečajnog postupka obuhvatali su, između ostalog, i sudske troškove, a svi troškovi stečajnog postupka spadali su, shodno odredbama člana 35. ovog zakona, u prvi isplatni red, odnosno imali su prioritet u naplati. Sledstveno navedenom, podnositeljka ustavne žalbe je svoje potraživanje prema stečajnom dužniku mogla da ostvari u stečajnom postupku.

6. Polazeći od izloženog, Ustavni sud je, u skladu sa odredbom člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, odbio ustavnu žalbu kao neosnovanu.

Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 45. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, odlučio kao u izreci.

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Dragiša B. Slijepčević

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.