Povreda prava na razumni rok u upravnom postupku dužem od sedam godina

Kratak pregled

Ustavni sud usvaja žalbu većeg broja policijskih službenika i utvrđuje povredu prava na suđenje u razumnom roku u upravnom postupku za isplatu dodataka na platu, koji traje preko sedam godina. Svakom podnosiocu dosuđena je naknada od 400 evra.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda Vesna Ilić Prelić, predsednik Veća i sudije Milan Stanić, dr Milan Škulić, Miroslav Nikolić, dr Dragana Kolarić, Tatjana Babić, dr Milan Marković i mr Tomislav Stojković, članovi Veća, u postupku po ustavnoj žalbi Jovana Živanovića, Miroslava Vesića, Dragana Lazića, Veroslava Vasića, Tomislava Jankovića, Miodraga Stefanovića, Dragana Bradonjića, Duška Petrovića, Milenka Vračevića, Cakana Krsmanovića, Živana Nenadovića, Slavoljuba Živanovića, Dragana Gačića, Vladimira Gačića, Vladimira Tomića, Dragana Simića, Zorana Ikonića, Sretena Tešića, Živka Gačića, Zorana Radovanovića i Miroslava Bradonjića , svih iz Osečine, Milomira Milovanovića iz sela Plužac, Željka Milanovića, Radivoja Jakovljevića, Dragoslava Jelesijevića, Verana Filipovića, Dejana Krsmanovića, Saše Mijailovića, Raše Jezdića, Milorada Kovačevića, Predraga Petrovića, Veljka Planića, Miloša Živkovića, Bojana Tomića, Vladimira Gavrića, Katarine Petrović, Nemanje Topalovića, Vlade Terzića, Milice Raković, Slađane Pavlović, Dragoljuba Mićića, Mirka Davidovića, Zorana Mirića, Jovana Savića, Zorana Jevđenića, Josipa Josipovića, Branka Jokića, Milisava Birčanina, Gorana Bebića, Saše Đorđevića, Rajka Simeunovića, Zorana Todorovića, Predraga Stupara, Branka Đokića, Miroslava Milivojevića, Milovana Erića, Marka Jezdića, Milenka Radovanovića, Velibora Steljića, Nenada Nikolića, Jovana Vitorovića, Aleksandra Ilića, Zorana Vasiljevića, Zorana Jovanovića, Slobodana Boričića, Zorana Vukovića, Predraga Rasulića, Željka Mitrovića, Slađana Jovanovića, Dragana Arsića, Aleksandra Obradovića, Milana Mikulice, Gorana Beljića, Zorana Bojanića, Svetlane Obradović, Nenada Rakovića, Slobodana Ninkovića, Dragana Novakovića, Dragana Jovanovića, Nemanje Jugovića, Željka Đakovića, Duška Milovanovića, Jelene Dudić, Jelene Kostadinović, Bojana Ristanovića, Milana Milovanovića, Ivana Nenadovića, Željka J. Mitrovića, Radeta Zdravkovića, Nikole Čitakovića, Gorana Dimitrijevića, Nikole Jelića, Svete Belića, Slavka Mitrovića, Aleksandre Mitrović, Slavka Nikolića, Gorana Radulovića, Milice Žarkovića, Mihaila Daškovića, Dragana Petrovića, Branke Đedović, Miloša Jevtića, Dragiše Mitrovića, Gorana Golubovića, Negovana Golubovića, Milovana Petrovića, Jasmine Pušić, Dobrosava Kaljevića, Zlatka Durgutovića, Živana Živanovića, Milisava Jovanovića, Milomira Andrića, Dejana Markovića, Mirka Savića, Branka Vuletića, Mihaila Pavlovića, Gorana D. Ilića, Miomira Ranđelovića, Aleksandra Stanojevića, Zorana Milosavljevića, Jugoslava Pavlovića, Zorana Mićanovića, Marije Krstić, Zorana Isailovića, Jelene Ilić, Dejana Lukića, Dragane Radovanović, Slađane Marković, Željka Stefanovića, Vanje Marić, Dušana Mijailovića, Dragana Božića, Biljane Vasić, Željka Mitrovića, Predraga Mirkovića, Veroljuba Čubrovića, Gorana Radojičića, Aleksandra Kušakovića, Dragana Obradovića, Zorana M. Vukosavljevića, Gorana Petrovića, Dalibora Mijailovića, Milete Ilića, Slobodana Stevanovića, Slobodana Miškovića, Milana Milićevića, Siniše Markovića, Marka Obućine, Slađane Maksimović, Zorana Stanojevića, Sretena Jevtića, Momčila Golubovića, Marka Markovića, Gorana Timotića, Aleksandra Vilotijevića, Vidosava Todorića, Marka Mitrovića, Predraga Milovanovića, Vladimira Filipovića, Momčila Gligorijevića, Milomira Vasiljevića, Milana Popovića, Ivana Filipovića, Gorana Antića, Marka Novakovića, Srete Ševića, Dušana Tomića, Bobana Stojkovića, Dragana Beluševića, Dragana Petrovića, Željka Raševića, Dejana Ranisavljevića, Dragana Gavrilovića, Dejana Arsenića, Nenada Kušakovića, Mirka Rakića, Gorana Ž. Matića, Milivoja Lukića, Jelene Filipović, Marka Maksimovića, Dejana Ranđelovića, Milana Radosavljevića, Jordana Bebića, Slobodana Vukosavljevića, Vidana Krstića, Biljane Ranković, Dragana Terzića, Go rana Beljića, Veljka Arsića i Bojana Tešića, svih iz Valjeva, Gorana Milutinovića iz sela Konjuša, Dalibora Tomića, Đorđa Marinkovića, Zorana Jančića i Jovana Rankovića, svih iz sela Lopatanj, Svetislava Gladovića, Gorana Bogdanovića, Branka Mišića i Gorana Pantelića, svih iz sela Komirić, Velimira Petrovića i Vladimira Pavlovića, obojice iz sela Sirdija, Zorana Lazića iz sela Gornje Crniljevo, Aleksandra Perića i Vladana Perića, obojice iz sela Gunjaci, Veroljuba Panića i Slavka Perića, obojice iz sela Carina, Danijela Savića i Branke Savić, oboje iz sela Pecka, Zlatomira Mrkonjića iz sela Zavlaka, Dušana Nedića iz sela Osladić, Dragana Spasojevića iz sela Ostružanj, Zorana Petrovića, Slavka Zujića, Mileta Davidovića, Živka Ilića, Željka Petrovića, Dragana Rankovića, Milivoja Todorovića, Radovana Nestorovića, Snežane Mijatović, Ivana Ilića, Igora Mićunovića, Zorana Glasnovića, Saše Pivića, Naste Simić, Milinka Radića, Gorana Iličića i Vladimira Spasića, svih iz Lajkovca, Branka Arsenića, Slobodana Pavlovića, Marka Marinkovića, Slobodana Kojića, Gorana Mitrovića, Miodraga Vasića, Jovana Todorovića, Ljubomira Miloševića, Dragana Mićanovića, Dragiše Lišanina, Dragana Stejanića, Dragana Jovančića, Zorana R. Milivojevića, Zorana Pantelića, Slobodana M. Pavlovića, Željka Balinovca, Marjana Milutinovića, Slavoljuba Đurića, Milovana Živkovića i Zorana Milivojevića , svih iz Uba, Obrena Damnjanovića iz sela Crvena Jabuka, Dragana Filipovića iz sela Donji Lajkovac, Petra Blažića iz sela Jabučje, Dejana Lekića iz sela Ratkovac, Milana Ivkovića i Milomira Savića, obojice iz sela Bajevac, Miroslava Mitrovića iz sela Veselinovac, Aleksandra Savkovića i Milovana Mešterovića, obojice iz sela Pepeljevac, Dragana Vasića, Milovana Radovanovića, Miroslava Tomaševića, Zorana Jokića, Milana Spasojevića, Marka Jovanovića, Davida Ristića, Igora Fatića, Miloša Prokića i Željka Alimpića, svih iz Ljiga, Mihaila Novakovića i Mladena Draškića, ob ojice iz sela Kadina Luka, Dejana Veselinovića, Gorana Petrovića , Vlade Petrovića i Tomislava Veselinovića, svih iz sela Mionica, opština Mionica, Ljubana Simovića, Ljilje Paunović, Blagoja Vujića, Nenada Tomića, Zorana Bogdanovića, Dragana Repića, Vladimira Jelića, Dragana Jeličića, Mirka Miloševića, Murata Mešića, Vojislava Rafailovića, Aleksandra Filipovića i Vladimira Paunovića , svih iz Mionice, Mirka Božovića iz sela Bankovići, Radeta Maksimovića iz sela Jajčić, Dušana Tomića iz sela Latković, Dragana Živanovića iz sela Slavkovica, Milomira Milinkovića iz sela Cvetanovac, Milana Milićevića iz Raške, Slađana Jovića iz sela Ostružanj, Dragana Antonića iz Lazarevca, Dejana Vujića, Saše Ž. Radojičića, Aleksandra Ilića i Mirka Bogdanovića, svih iz sela Popučke, Vladimira Tomića iz sela Paune, Dragivoja Ilića i Novice Jevtića, obojice iz sela Paljuvi, Rajka Jankovića i Bore Jankovića, obojice iz sela Brančić, Radoslava Petrovića iz sela Moravci, Dušana Stepanovića iz sela Gukoš, Dragiše Jevtovića iz sela Bogovađa, Predraga Popovića iz sela Maljević, Dragana Tomića iz sela Latković, Miroslava Rankovića i Milivoja Rankovića, obojice iz sela Družetić, Zorana Milića iz sela Ugrinovci, Zorana Petrovića iz sela Babajić, Danijela Popovića, Milana Šišovića, Marka Kostića i Vladimira Matijaševića, svih iz sela Šarbane, Ljubodraga Miloševića iz sela Tvrdojevac, Milana Jeremića, Milorada Boškovića, Dragana Đukić a, Radosava Pavlović a i Radeta Đurića, svih iz sela Sovljak, Milana Jankovića iz sela Takovo, Milana Petrovića iz sela Joševa, Milana Nešića iz sela Vrhovine, Dragana Mladenović a iz sela Banjani, Vlastimir a Stanković a i Duška Gavrilovića, obojice iz sela Pambukovica, Dragana Kuzmanovića iz sela Milorci, Veselina Jankovića iz sela Stepanje, Darka Vićentića, Verana Vasića i Marka Đurđevića, svih iz sela Vrelo, Gorana Popovića iz sela Kršna Glava, Dejana Pavlovića iz Obrenovca, Saše Subotića iz sela Osečenica, Željka Tomića i Obrena Planića, obojice iz sela Divci, Darka Pantelića, Bojana Tanaskovića i Gorana Pantelića, svih iz sela Beloševac, Mirjane Radovanović iz sela Zlatarić, Ranka Jevtića i Aleksandra Matića, obojice iz sela Lukovac, Željka Petrovića iz sela Gornja Bukovica, Zorana Vukosavljevića, Gorana Ilića i Marka Srećkovića, svih iz sela Jasenica, Gorana Matića iz sela Donja Bukovica, Predraga Đokića iz sela Degurić, Miodraga Vasića, Miroslava Savića i Velimira Timotića, svih iz sela Sedlari, Nenada Stanojevića iz sela Kozličić, Marka Tešića i Marine Tešić, oboje iz sela Mrčić, Milovana Glišića iz sela Klanica, Milana Vasića iz sela Blizonje, Vladana Rafailovića iz sela Rajković, Nenada Tanasića iz sela Rađevo selo, Vlade Muratovića iz sela Konjic, Milovana Mirkovića iz sela Žabari, Aleksandra Bajića iz sela Petnica, Milorada Stepanovića iz sela Suvodanje, Milivoja Ostojića iz sela Gornja Leskovica, Mirka Gligorića iz sela Gorić, Zorana Rankovića iz sela Krčmar, Miroljuba Milutinovića iz sela Valjevska Loznica, Aleksandra Nikolića, Zorana Antonijevića i Dragana Markovića, svih iz sela Popadić, Miroslava Božovića iz sela Planinica, Vlajka Živojinovića, Novice Stefanovića i Miloja Milosavljevića, svih iz sela Komanice, Marka Rađenovića iz sela Paštrić, Tihomira Nikoliša iz sela Klašnić, Ratka Markovića iz sela Robaje, Zorana Lazića iz sela Sanković i Ljubice Pavlović iz sela Dučić, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi sa članom 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 26. oktobra 2017. godine, doneo je

O D L U K U

1. Usvaja se ustavna žalba Jovana Živanovića, Miroslava Vesića, Dragana Lazića, Veroslava Vasića, Tomislava Jankovića, Miodraga Stefanovića, Dragana Bradonjića, Duška Petrovića, Milenka Vračevića, Cakana Krsmanovića, Živana Nenadovića, Slavoljuba Živanovića, Dragana Gačića, Vladimira Gačića, Vladimira Tomića, Dragana Simića, Zorana Ikonića, Sretena Tešića, Živka Gačića, Zorana Radovanovića, Miroslava Bradonjića, Milomira Milovanovića, Željka Milanovića, Radivoja Jakovljevića, Dragoslava Jelesijevića, Verana Filipovića, Dejana Krsmanovića, Saše Mijailovića, Raše Jezdića, Milorada Kovačevića, Predraga Petrovića, Veljka Planića, Miloša Živkovića, Bojana Tomića, Vladimira Gavrića, Katarine Petrović, Nemanje Topalovića, Vlade Terzića, Milice Raković, Slađane Pavlović, Dragoljuba Mićića, Mirka Davidovića, Zorana Mirića, Jovana Savića, Zorana Jevđenića, Josipa Josipovića, Branka Jokića, Milisava Birčanina, Gorana Bebića, Saše Đorđevića, Rajka Simeunovića, Zorana Todorovića, Predraga Stupara, Branka Đokića, Miroslava Milivojevića, Milovana Erića, Marka Jezdića, Milenka Radovanovića, Velibora Steljića, Nenada Nikolića, Jovana Vitorovića, Aleksandra Ilića, Zorana Vasiljevića, Zorana Jovanovića, Slobodana Boričića, Zorana Vukovića, Predraga Rasulića, Željka Mitrovića, Slađana Jovanovića, Dragana Arsića, Aleksandra Obradovića, Milana Mikulice, Gorana Beljića, Veljka Arsića, Bojana Tešića, Zorana Bojanića, Svetlane Obradović, Nenada Rakovića, Slobodana Ninkovića, Dragana Novakovića, Dragana Jovanovića, Željka Đakovića, Jelene Dudić, Jelene Kostadinović, Bojana Ristanovića, Milana Milovanovića, Ivana Nenadovića, Željka J. Mitrovića, Radeta Zdravkovića, Nikole Čitakovića, Gorana Dimitrijevića, Nikole Jelića, Svete Belića, Slavka Mitrovića, Aleksandre Mitrović, Slavka Nikolića, Gorana Radulovića, Milice Žarkovića, Mihaila Daškovića, Dragana Petrovića, Branke Đedović, Miloša Jevtića, Dragiše Mitrovića, Gorana Golubovića, Negovana Golubovića, Milovana Petrovića, Jasmine Pušić, Dobrosava Kaljevića, Zlatka Durgutovića, Živana Živanovića, Milisava Jovanovića, Milomira Andrića, Dejana Markovića, Mirka Savića, Branka Vuletića, Mihaila Pavlovića, Gorana D. Ilića, Miomira Ranđelovića, Aleksandra Stanojevića, Zorana Milosavljevića, Jugoslava Pavlovića, Zorana Mićanovića, Marije Krstić, Zorana Isailovića, Jelene Ilić, Dejana Lukića, Dragane Radovanović, Slađane Marković, Željka Stefanovića, Vanje Marić, Dušana Mijailovića, Dragana Božića, Biljane Vasić, Željka Mitrovića, Predraga Mirkovića, Veroljuba Čubrovića, Gorana Radojičića, Aleksandra Kušakovića, Dragana Obradovića, Zorana M. Vukosavljevića, Gorana Petrovića, Dalibora Mijailovića, Milete Ilića, Slobodana Stevanovića, Slobodana Miškovića, Milana Milićevića, Siniše Markovića, Marka Obućine, Slađane Maksimović, Zorana Stanojevića, Sretena Jevtića, Momčila Golubovića, Marka Markovića, Gorana Timotića, Aleksandra Vilotijevića, Vidosava Todorića, Marka Mitrovića, Predraga Milovanovića, Vladimira Filipovića, Momčila Gligorijevića, Milomira Vasiljevića, Milana Popovića, Ivana Filipovića, Gorana Antića, Marka Novakovića, Srete Ševića, Dušana Tomića, Bobana Stojkovića, Dragana Beluševića, Dragana Petrovića, Željka Raševića, Dejana Ranisavljevića, Dragana Gavrilovića, Dejana Arsenića, Nenada Kušakovića, Mirka Rakića, Gorana Ž. Matića, Milivoja Lukića, Jelene Filipović, Marka Maksimovića, Dejana Ranđelovića, Milana Radosavljevića, Jordana Bebića, Slobodana Vukosavljevića, Vidana Krstića, Biljane Ranković, Dragana Terzića, Gorana Beljića, Gorana Milutinovića, Dalibora Tomića, Đorđa Marinkovića, Zorana Jančića, Jovana Rankovića, Svetislava Gladovića, Gorana Bogdanovića, Branka Mišića, Gorana Pantelića, Velimira Petrovića, Vladimira Pavlovića, Zorana Lazića, Aleksandra Perića, Vladana Perića, Veroljuba Panića, Slavka Perića, Danijela Savića, Branke Savić, Zlatomira Mrkonjića, Dušana Nedića, Dragana Spasojevića, Zorana Petrovića, Slavka Zujića, Mileta Davidovića, Živka Ilića, Željka Petrovića, Dragana Rankovića, Milivoja Todorovića, Radovana Nestorovića, Snežane Mijatović, Ivana Ilića, Igora Mićunovića, Zorana Glasnovića, Saše Pivića, Naste Simić, Milinka Radića, Gorana Iličića, Vladimira Spasića, Branka Arsenića, Slobodana Pavlovića, Marka Marinkovića, Slobodana Kojića, Gorana Mitrovića, Miodraga Vasića, Jovana Todorovića, Ljubomira Miloševića, Dragana Mićanovića, Dragiše Lišanina, Dragana Stejanića, Dragana Jovančića, Zorana R. Milivojevića, Zorana Pantelića, Slobodana M. Pavlovića, Željka Balinovca, Marjana Milutinovića, Slavoljuba Đurića, Milovana Živkovića, Zorana Milivojevića, Obrena Damnjanovića, Dragana Filipovića, Petra Blažića, Dejana Lekića, Milana Ivkovića, Milomira Savića, Miroslava Mitrovića , Aleksandra Savkovića, Milovana Mešterovića, Dragana Vasića, Milovana Radovanovića, Miroslava Tomaševića, Zorana Jokića, Milana Spasojevića, Marka Jovanovića, Davida Ristića, Igora Fatića, Miloša Prokića, Željka Alimpića, Mihaila Novakovića, Mladena Draškića, Dejana Veselinovića , Gorana Petrovića, Vlade Petrovića, Tomislava Veselinovića, Ljubana Simovića, Ljilje Paunović, Blagoja Vujića, Nenada Tomića, Zorana Bogdanovića, Dragana Repića, Vladimira Jelića, Dragana Jeličića, Mirka Miloševića, Murata Mešića, Vojislava Rafailovića, Aleksandra Filipovića, Vladimira Paunovića, Mirka Božovića, Radeta Maksimovića, Dušana Tomića, Dragana Živanovića, Milomira Milinkovića, Milana Milićevića, Slađana Jovića, Dragana Antonića, Dejana Vujića, Saše Ž. Radojičića, Aleksandra Ilića, Mirka Bogdanovića, Vladimira Tomića, Dragivoja Ilića, Novice Jevtića, Rajka Jankovića, Bore Jankovića, Radoslava Petrovića, Dušana Stepanovića, Dragiše Jevtovića, Predraga Popovića, Dragana Tomića, Miroslava Rankovića, Milivoja Rankovića, Zorana Milića, Zorana Petrovića, Danijela Popovića, Milana Šišovića, Marka Kostića, Vladimira Matijaševića, Ljubodraga Miloševića, Milana Jeremića, Milorada Boškovića, Dragana Đukić a, Radosava Pavlović a, Radeta Đurića, Milana Jankovića, Milana Petrovića, Milana Nešića, Dragana Mladenovića, Vlastimira Stanković a, Duška Gavrilovića, Dragana Kuzmanovića, Veselina Jankovića, Darka Vićentića, Verana Vasića, Marka Đurđevića, Gorana Popovića, Dejana Pavlovića, Saše Subotića, Željka Tomića , Obrena Planića, Darka Pantelića, Bojana Tanaskovića, Gorana Pantelića, Mirjane Radovanović, Ranka Jevtića, Aleksandra Matića, Željka Petrovića, Zorana Vukosavljevića, Gorana Ilića, Marka Srećkovića, Gorana Matića, Predraga Đokića, Miodraga Vasića, Miroslava Savića, Velimira Timotića, Nenada Stanojevića, Marka Tešića, Marine Tešić, Milovana Glišića, Milana Vasića, Vladana Rafailovića, Nenada Tanasića, Vlade Muratovića, Milovana Mirkovića, Aleksandra Bajića, Milorada Stepanovića, Milivoja Ostojića, Mirka Gligorića, Zorana Rankovića, Miroljuba Milutinovića, Aleksandra Nikolića, Zorana Antonijevića, Dragana Markovića, Miroslava Božovića, Vlajka Živojinovića, Novice Stefanovića, Miloja Milosavljevića, Marka Rađenovića, Tihomira Nikoliša, Ratka Markovića, Zorana Lazića i Ljubice Pavlović i utvrđuje da je u upravnom postupku koji se vodi pred Ministarstvom unutrašnjih poslova - Policijska uprava u Valjevu u predmetu broj 117-28/17-1 podnosiocima ustavne žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije .

2. Utvrđuje se pravo podnosilaca ustavne žalbe navedenih u tački 1. izreke na naknadu nematerijalne štete svakom u iznosu od po 400 evra, u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava - razdeo Ministarstva pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu.

3. Nalaže se nadležnim organima da preduzmu sve neophodne mere kako bi se upravni postupak iz tačke 1. okončao u najkraćem roku.

4. Odbacuje se ustavna žalba Nemanje Jugovića i Duška Milovanovića izjavljena zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, zajemčenog odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije , u upravnom postupku koji se vodi pred Ministarstvom unutrašnjih poslova - Policijska uprava u Valjevu u predmetu broj 117-28/17-1.

O b r a z l o ž e nj e

1. Jovan Živanović iz Osečine i os tali podnosioci navedeni u uvodu i tač. 1. i 4 . izreke podneli su Ustavnom sudu, 29. decembra 2015. godine, preko punomoćnika Jasmine Mihailović, advokata iz Valjeva, ustavnu žalbu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, kao elementa prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije, u upravnom postupku koji je se vodi pred Ministarstvom unutrašnjih poslova - Policijska uprava u Valjevu u to vreme u predmetu br. 117-16/10-3, 117-17/10-3, 117-18/10-3, 117-19/10-3, 117-20/10-3, 117-21/10-3 i 117-22/10-3.

U ustavnoj žalbi je detaljno opisan tok upravnog postupka koji se vodi povodom zahteva podnosilaca od 11. maja 2010. godine, uz navođenje razloga koji se odnose na složenost predmeta postupka, postupanje nadležnih upravnih organa i suda, kao i na ponašanje podnosilaca.

Predloženo je da Ustavni sud utvrdi povredu prava na suđenje u razumnom roku, naloži okončanje postupka i utvrdi pravo podnosilaca na naknadu nematerijalne štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku u opredeljenom novčanom iznosu.

2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama zahteva istaknutog u njoj, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosilaca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njihovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.

3. Ustavni sud je, u sprovedenom postupku , izvršio uvid u celokupnu dokumentaciju priloženu uz ustavnu žalbu, kao i u spise predmeta Ministarstva unutrašnjih poslova - Policijska uprava u Valjevu broj 117-28/17-1, na osnovu čega je utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje:

3.1. Podnosioci ustavne žalbe navedeni u tački 1. izreke, sada pok. Zoran Jugović i sada pok. Milica Milovanović su 11. maja 2010. godine podneli zahteve Ministarstvu unutrašnjih poslova - Policijska uprava Valjevo (u daljem tekstu: prvostepeni organ) za isplatu dodataka na platu po osnovu prekovremenog, noćnog i rada na dane državnih i verskih praznika, za poslednje tri godine do podnošenja zahteva. Navedene zahteve su dopunili podnescima od 28. maja 2010. godine, tražeći i isplatu zakonske zatezne kamate za svaki utvrđeni mesečni iznos od dana dospeća do isplate.

Nakon što je sve zahteve spojio u jedan postupak, prvostepeni organ ih je rešenjem br. 117-16/10-3, 117-17/10-3, 117-18/10-3, 117-19/10-3, 117-20/10-3, 117-21/10-3 i 117-22/10-3 od 20. avgusta 2010. godine odbio kao neosnovane. Žalba protiv navedenog prvostepenog rešenja je izjavljena 2. septembra 2010. godine, a naknadni zahtev za rešavanje o žalbi 9. decembra 2010. godine. Žalbena komisija Vlade (u daljem tekstu: drugostepeni organ) je 10. decembra 2010. godine donela rešenje broj 120-01-786/2010-01 kojim je navedenu žalbu odbila kao neosnovanu.

Upravni sud je presudom U. 1160/11 od 19. juna 2013. godine uvažio tužbu podnosilaca i poništio navedeno drugostepeno rešenje, iz razloga što u obrazloženjima rešenja upravnih organa nije naveden osnovni koeficijent za obračun plate podnosilaca, kao ni procenat uvećanja plate po osnovu posebnih uslova rada, zbog čega se nije mogao izvesti zaključak o osnovanosti podnetog zahteva.

Drugostepeni organ je u izvršenju navedene presude Upravnog suda doneo rešenje broj 120-01-390/2013-01 od 23. jula 2013. godine kojim je usvojio žalbu, poništio navedeno prvostepeno rešenje od 20. avgusta 2010. godine i predmet vratio prvostepenom organu na ponovni postupak.

Kako prvostepeni organ nije doneo novo rešenje u zakonom propisanom roku, podnosioci su 7. februara 2015. godine izjavili žalbu zbog „ćutanja administracije“, o kojoj nije rešeno, a 9. decembra 2015. godine su izjavili još jednu takvu žalbu, povodom koje je drugostepeni organ doneo rešenje od 5 . januara 2016. godine, kojim je naložio prvostepenom organu da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana donese odgovarajuće rešenje.

Prvostepeni organ je 18. aprila 2016. godine doneo zaključak broj 117-931/16 kojim se oglasio apsolutno nenadležnim za postupanje i odlučivanje u ovoj pravnoj stvari, ukinuo sprovedene radnje i odbacio zahteve. Taj organ je smatrao da podnosioci traže naknadu štete u smislu odredbe člana 140. stav 4. Zakona o državnim službenicima ( „Službeni glasnik RS“, br. 79/05, 81/05, 83/05, 64/07, 67/07, 116/08, 104/09 i 99/14 ), o čemu je nadležan da odlučuje osnovni sud u prvom stepenu. Isti organ je utvrdio da su određeni podnosioci parničnim sudovima podneli tužbe kojima su tražili isplate koje su predmet zahteva u konkretnom upravnom postupku, i to za „isti period“, navodeći da se radi o periodu od 3. novembra 2008. godine do 31. decembra 2011. godine, kao i da su ti parnični postupci pravnosnažno okončani odbijanjem tužbenih zahteva.

Drugostepeni organ je rešenjem broj 120-01-522/2016-01 od 21. jula 2016. godine usvojio žalbu podnosilaca, poništio navedeni zaključak prvostepenog organa i vratio predmet na ponovni postupak, ukazujući da je potrebno da se pravilno i potpuno utvrde činjenice koje se odnose na isplatu dodataka na platu po označenim osnovima i da se o tome donese rešenje.

Kako prvostepeni organ ni ovaj put nije doneo novo rešenje u zakonom propisanom roku, podnosioci su 24. novembra 2016. godine izjavili žalbu zbog „ćutanja administracije“, povodom koje je drugostepeni organ doneo rešenje od 21. decembra 2016. godine kojim je naložio prvostepenom organu da bez odlaganja, a najkasnije u roku od pet dana donese odgovarajuće rešenje. Međutim, prvostepeni organ nije postupio po navedenom rešenju, te su podnosioci je 20. marta 2017. godine po drugi put izjavili žalbu zbog nedonošenja prvostepenog rešenja, a 25. maja 2017. godine su podneli „urgenciju“ drugostepenom organu zbog nedonošenja rešenja po toj žalbi.

Prvostepeni organ je 24. jula 2017. godine doneo rešenje broj 117-28/17-1 kojim je odbio kao neosnovane zahteve podnosilaca, ističući da su traženi dodaci na platu vrednovani u okviru koeficijenata za obračun plata navedenih u pojedinačnim rešenjima za svakog podnosioca. U toku je postupak po žalbi protiv navedenog prvostepenog rešenja.

3.2. Rešenjem Osnovnog suda u Valjevu O. 3706/10 od 25. februara 2011. godine za zakonskog naslednika na zaostavštini iza pok. Zorana Jugovića, bivšeg iz Valjeva, oglašen je, pored ostalih, sin ostavioca Nemanja Jugović , ovde podnosilac ustavne žalbe.

Iz spisa predmeta proizlazi da su upravni organi i Upravni sud formalno odlučivali o pravu na isplatu dodataka na platu Zorana Jugovića, iako je preminuo 6. oktobra 2010. godine. Podnosilac ustavne žalbe Nemanja Jugović, kao njegov pravni sledbenik, nije stupio kao stranka u konkretni postupak.

3.3. Rešenjem Osnovnog suda u Valjevu O. 401/15 od 9. jula 2015. godine za zakonskog naslednika na zaostavštini iza pok. Milice Milovanović, bivše iz Valjeva, oglašen je suprug ostavilje Duško Milovanović , ovde podnosilac ustavne žalbe.

Iz spisa predmeta proizlazi da su upravni organi formalno odlučivali o pravu na isplatu dodataka na platu Milice Milovanović, iako je preminula 11. februara 2015. godine. Podnosilac ustavne žalbe Duško Milovanović, kao njen pravni sledbenik, nije stupio kao stranka u konkretni postupak.

4. Odredbom člana 32. stav 1. Ustava utvrđeno je da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega.

Zakonom o opštem upravnom postupku („Službeni list SRJ“, br. 33/97 i 31/01 i „Službeni glasnik RS“, broj 30/10), koji se primenjivao do 30. juna 2017. godine, bilo je propisano: da se postupak mora voditi bez odugovlačenja i sa što manje troškova za stranku i druge učesnike u postupku, ali tako da se pribave svi dokazi potrebni za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje zakonitog i pravilnog rešenja (član 14.); da kad se postupak pokreće povodom zahteva stranke, odnosno po službenoj dužnosti ako je to u interesu stranke, a pre donošenja rešenja nije potrebno sprovoditi poseban ispitni postupak, niti postoje drugi razlozi zbog kojih se ne može doneti rešenje bez odlaganja (rešavanje prethodnog pitanja i dr.), organ je dužan da donese rešenje i dostavi ga stranci što pre, a najdocnije u roku od jednog meseca od dana predaje urednog zahteva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti, ako posebnim zakonom nije određen kraći rok, da u ostalim slučajevima, kad se postupak pokreće povodom zahteva stranke, odnosno po službenoj dužnosti, ako je to u interesu stranke, organ je dužan da donese rešenje i dostavi ga stranci najdocnije u roku od dva meseca, ako posebnim zakonom nije određen kraći rok (član 208. stav 1.); da ako organ protiv čijeg je rešenja dopuštena žalba ne donese rešenje i ne dostavi ga stranci u propisanom roku, stranka ima pravo na žalbu kao da je njen zahtev odbijen, da ako žalba nije dopuštena, stranka može neposredno pokrenuti upravni spor (stav 2.); da kad drugostepeni organ utvrdi da su u prvostepenom postupku odlučne činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene, da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja su od uticaja na rešenje stvari, ili da je dispozitiv pobijanog rešenja nejasan ili je u protivrečnosti sa obrazloženjem, on će dopuniti postupak i otkloniti navedene nedostatke sam ili preko prvostepenog organa ili zamoljenog organa, da ako drugostepeni organ nađe da se na osnovu činjenica utvrđenih u dopunjenom postupku upravna stvar mora rešiti drukčije nego što je rešena prvostepenim rešenjem, on će svojim rešenjem poništiti prvostepeno rešenje i sam rešiti upravnu stvar (član 232. stav 1.); da ako drugostepeni organ nađe da će nedostatke prvostepenog postupka brže i ekonomičnije otkloniti prvostepeni organ, on će svojim rešenjem poništiti prvostepeno rešenje i vratiti predmet prvostepenom organu na ponovni postupak, da je u tom slučaju drugostepeni organ dužan da svojim rešenjem ukaže prvostepenom organu u kom pogledu treba dopuniti postupak, a prvostepeni organ je dužan u svemu da postupi po drugostepenom rešenju i da, bez odlaganja, a najdocnije u roku od 30 dana od dana prijema predmeta, donese novo rešenje, te da protiv novog rešenja stranka ima pravo na žalbu (stav 2.); da ako je žalbu izjavila stranka zato što prvostepeni organ nije doneo rešenje u propisanom roku (član 208. stav 2), drugostepeni organ će tražiti da mu prvostepeni organ saopšti razloge zbog kojih rešenje nije doneseno u roku, da ako nađe da rešenje nije doneseno u roku iz opravdanih razloga, ili zbog krivice stranke, odrediće prvostepenom organu rok za donošenje rešenja, koji ne može biti duži od jednog meseca, da ako razlozi zbog kojih rešenje nije doneseno u roku nisu opravdani, drugostepeni organ će tražiti da mu prvostepeni organ dostavi spise predmeta (član 236. stav 1.); da a ko drugostepeni organ može rešiti upravnu stvar prema spisima predmeta, doneće svoje rešenje, a ako ne može, sam će sprovesti postupak i svojim rešenjem rešiti upravnu stvar, da će izuzetno, ako drugostepeni organ nađe da će postupak brže i ekonomičnije sprovesti prvostepeni organ, naložiti da to učini i da mu prikupljene podatke dostavi u određenom roku, posle čega će sam rešiti upravnu stvar , da je takvo rešenje konačno (stav 2.); da se rešenje po žalbi mora doneti i dostaviti stranci što pre, a najdocnije u roku od dva meseca od dana predaje žalbe, ako posebnim zakonom nije određen kraći rok (član 237. stav 1.).

Odredbom člana 19. stav 1. Zakonom o upravnim sporovima („Službeni glasnik RS“, broj 111/09 ) propisano je da ako drugostepeni organ, u roku od 60 dana od dana prijema žalbe ili u zakonom određenom kraćem roku, nije doneo rešenje po žalbi stranke protiv prvostepenog rešenja, a ne donese ga ni u daljem roku od sedam dana po naknadnom zahtevu stranke podnetom drugostepenom organu, stranka po isteku toga roka može podneti tužbu zbog nedonošenja zahtevanog akta.

5. Razmatrajući dopuštenost ustavne žalbe u odnosu na podnosioca Nemanju Jugovića , Ustavni sud je utvrdio da on nije bio stranka u osporenom postupku, budući da nije stupio u postupak kao pravni sledbenik pok. Zorana Jugovića, koji je bio jedan od podnosilaca zahteva o kome je rešavano.

Razmatrajući dopuštenost ustavne žalbe u odnosu na podnosioca Duška Milovanovića , Ustavni sud je utvrdio da on nije bio stranka u osporenom postupku, budući da nije stupio u postupak kao pravni sledbenik pok. Milice Milovanović, koja je bila jedan od podnosilaca zahteva o kome je rešavano.

Iz odredbe člana 170. Ustava proizlazi da je jedna od pretpostavki za izjavljivanje ustavne žalbe da je izjavljuje lice o čijim pravima i obavezama je odlučivano u postupku čije se trajanje osporava ustavnom žalbom.

Imajući u vidu da navedeni podnosioci nisu aktivno legitimisani za podnošenje ustavne žalbe, Ustavni sud je, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 7) Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07, 99/11, 18/13-Odluka US, 40/15-dr. zakon i 103/15), u odnosu na njih odbacio ustavnu žalbu, jer nisu ispunjene Ustavom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka i odlučivanje, o čemu je rešeno kao u tački 4. izreke.

6. Ocenjujući navode i razloge ustavne žalbe svih ostalih podnosilaca sa stanovišta prava na suđenje u razumnom roku iz člana 32. stav 1. Ustava, Ustavni sud je pošao od toga da upravni postupak i upravni spor predstavljaju jedinstvenu celinu, te je utvrdio da je osporeni postupak pokrenut povodom zahteva podnosilaca od 11. maja 2010. godine i da još nije pravnosnažno okončan. Dakle, traje sedam godina i četiri meseci.

Imajući u vidu da je pojam razumne dužine trajanja postupka relativna kategorija koja zavisi od niza činilaca, a, pre svega, od složenosti pravnih pitanja i činjeničnog stanja u konkretnom postupku, ponašanja podnosioca ustavne žalbe, postupanja upravnih organa, odnosno sudova koji vode postupak, kao i značaja istaknutog prava za podnosioca, Ustavni sud pri odlučivanju o povredi prava na suđenje u razumnom roku ispituje da li su i u kojoj meri navedeni kriterijumi uticali na trajanje postupka.

Ustavni sud nalazi da podnosioci ustavne žalbe imaju legitiman interes da nadležni organi o njihovom zahtevu odluče u okviru standarda razumnog roka, pogotovo jer se radi o potraživanjima iz radnog odnosa.

Ustavni sud je ocenio da je ovaj predmet u određenoj meri činjenično složen, imajući u vidu veći broj policijskih službenika koji imaju svojstvo stranke u postupku. Sa druge strane, pravna pitanja koja se postavljaju u toku postupka nisu složena.

Ispitujući postupanje nadležnih upravnih organa i suda u upravnom sporu, Ustavni sud je utvrdio da su u dosadašnjem toku postupka doneta tri upravna akta prvostepenog i pet drugostepenog organa, kao i jedna presuda u upravnom sporu. Ustavni sud je našao da su postupak prvenstveno obeležila dva duža perioda neaktivnosti prvostepenog organa - p rvi, u trajanju od dve godine i sedam meseci, vezan za kašnjenje u izvršenju drugostepenog rešenja od 23. jula 2013. godine, i drugi, u trajanju od preko devet meseci, vezan za kašnjenje u izvršenju drugostepenog rešenja od 21. jula 2016. godine. Navedenim periodima neaktivnosti doprineo je i drugostepeni organ koji o žalbama podnosilaca zbog „ćutanja administracije “ od 7. februara 2015. godine i 21. marta 2017. godine nije rešavao, dok način rešavanja o takvoj žalbi od 24. novembra 2016. godine nije bio delotvoran, budući da prvostepeni organ nije doneo rešenje u naknadno određenom roku, već je to učinio tek nakon sedam meseci. Prema odredbama člana 236. ranije važećeg Zakona o opštem upravnom postupku, u slučaju kada drugostepeni organ nađe da razlozi zbog kojih prvostepeno rešenje nije doneto u zakonskom roku nisu opravdani ili ako prvostepeni organ ne donese rešenje u naknadno određenom roku, nadležnost za rešavanje je prelazila na drugostepeni organ, koji je bio dužan da pribavi spise predmeta i reši upravnu stvar, s tim što bi sprovođenje postupka, ukoliko se predmet ne može rešiti na osnovu spisa, iz razloga ekonomičnosti, mogao poveriti prvostepenom organu, ali i u tom slučaju sam rešava upravnu stvar.

Kada je u pitanju ponašanje podnosilaca ustavne žalbe, Ustavni sud je imao u vidu da je specifičnost upravnog postupka u tome da može umnogome da zavisi od aktivnosti stranke u postupku. U tom smislu je konstatovao da u prethodno utvrđenom prvom periodu neaktivnosti prvostepenog organa, podnosioci nisu na propisani način koristili pravnu zaštitu protiv „ćutanja uprave“. Najpre, zato što su jednu godinu i pet meseci kasnili sa podnošenjem žalbe „zbog ćutanja administracije“, a potom zato što su zbog neodlučivanja drugostepenog organa po toj žalbi propustili da podnesu tužbu zbog „ćutanja uprave“, već su umesto toga ponovo izjavili žalbu zbog nedonošenja prvostepenog rešenja . U drugom periodu neaktivnosti prvostepenog organa, žalba koju su izjavili podnosioci, kao što je već ocenjeno, nije bila delotvorno pravno sredstvo, budući da prvostepeni organi nije doneo rešenje u roku koji mu je naknadno ostavljen rešenjem drugostepenog organa od 21. decembra 2016. godine. S obzirom na to da podnosioci protiv tog drugostepenog rešenja nisu podneli tužbu u upravnom sporu, o čemu su bili poučeni uputstvom o pravnom sredstvu, propustili su da spreče uskraćivanje propisane pravne zaštite protiv „ćutanja uprave“. Ustavni sud ukazuje i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj, podnosilac treba da pokaže marljivost u vršenju procesnih radnji koje se odnose na njega i da iskoristi obim koji mu domaći zakon pruža za skraćivanje postupka (videti presudu Union Alimentaria Sanders Sa protiv Španije , broj 11681/85, stav 35, od 7. jula 1989. godine), kao i da ukoliko podnosilac ne koristi pravna sredstva koja mu omogućavaju da nastavi postupak pred Upravnim sudom, ne može prigovarati dužini postupka pred upravnim organom (videti odluku Štajcar protiv Hrvatske, broj 46279/99, od 20. januara 2000. godine).

Polazeći od svega navedenog , Ustavni sud je ocenio da propuštanje podnosilaca da koriste sva pravna sred stva za ubrzanje postupka, u konkretnom slučaju, ne može predstavljati prihvatljivo opravdanje za njegovo dosadašnje dugo trajanje, čemu prevashodno doprinosi nedelotvorno i sporo postupanje upravnih organa. Stoga je Ustavni sud utvrdio da je u upravnom postupku koji se vodi pred Ministarstvom unutrašnjih poslova - Policijska uprava u Valjevu u predmetu broj 117-28/17-1 podnosiocima ustavne žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava, te je usvojio ustavnu žalbu, saglasno odredbi člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, odlučujući kao u tački 1. izreke.

7. Na osnovu odredbe člana 89. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je u tački 2. izreke odlučio da se pravično zadovoljenje podnosiocima ustavne žalbe zbog konstatovane povrede prava na suđenje u razumnom roku ostvari utvrđenjem prava na naknadu nematerijalne štete svakom u iznosu od po 400 evra, u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate, na teret budžetskih sredstava - razdeo Ministarstvo pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu, saglasno odredbi člana 1. Zakona o dopuni Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 103/15).

Prilikom odlučivanja o visini nematerijalne štete, Ustavni sud je cenio sve okolnosti od značaja za njeno određivanje, a posebno dužinu trajanja predmetnog postupka, kao i utvrđena kašnjenja i propuštanje podnosilaca da tokom perioda od tri godine i četiri meseca neaktivnosti prvostepenog organa koriste, u skladu sa zakonom, sva pravna sredstva koja su im stajala na raspolaganju protiv „ćutanja uprave“. Ustavni sud smatra da navedeni novčani iznos predstavlja adekvatnu i pravičnu naknadu za utvrđenu povredu Ustavom zajemčenog prava. Ustavni sud je, pri tome, imao u vidu postojeću praksu ovog suda i Evropskog suda za ljudska prava u sličnim slučajevima, ekonomske i socijalne prilike u Republici Srbiji, kao i samu suštinu naknade nematerijalne štete kojom se oštećenom pruža odgovarajuće zadovoljenje.

8. Na osnovu odredbe člana 89. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je u tački 3. izreke naložio nadležnim organima da preduzmu sve neophodne mere kako bi se predmetni postupak okončao u najkraćem roku .

9. Polazeći od svega izloženog, Ustavni sud je, na osnovu odredaba člana 42b stav 1. tačka 1), člana 45. tačka 9) i člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, kao i člana 89. Poslovnika o radu Ustavnog suda („Službeni glasnik RS“, broj 103/13), doneo Odluku kao u izreci.

PREDSEDNIK VEĆA

Vesna Ilić Prelić

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.