Odluka Ustavnog suda o povredi prava na imovinu zbog neizvršenja presude

Kratak pregled

Ustavni sud usvojio je žalbu i utvrdio povredu prava na imovinu. Višegodišnji propust suda da sprovede izvršenje pravnosnažne presude, koje je nakon osam godina obustavljeno, predstavlja povredu prava na mirno uživanje imovine.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-8945/2017
26.12.2019.
Beograd

Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda Vesna Ilić Prelić, predsednik Veća i sudije Miroslav Nikolić, dr Tijana Šurlan, Tatjana Đurkić, dr Milan Škulić, Lidija Đukić, dr Nataša Plavšić i dr Vladan Petrov, članovi Veća, u postupku po ustavnoj žalbi Lj. I . iz Vladičinog Hana , na osnovu člana 167. stav 4. u vezi sa članom 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 26. decembra 2019. godine, doneo je

O D L U K U

1. Usvaja se ustavna žalba Lj. I . i utvrđuje da je u postupku koji se vodio pred Osnovnim sudom u Surdulici – Sudska jedinica u Vladičinom Hanu u predmetu I. 7146/10 podnositeljki ustavne žalbe povređeno pravo na imovinu, zajemčeno članom 58. stav 1. Ustava Republike Srbije.

2. Utvrđuje se pravo podnositeljke ustavne žalbe na naknadu materijalne štete u visini iznosa utvrđenog pravnosnažnom i izvršnom presudom Osnovnog suda u Surdulici – Sudska jedinica u Vladičinom Hanu P1. 1373/10 od 16. februara 2010 godine, umanjenog za iznose koji su joj po tom osnovu eventualno već isplaćeni. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstva pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu.

O b r a z l o ž e nj e

1. Lj. I . iz Vladičinog Hana podnela je Ustavnom sudu, 18. oktobra 2017. godine, preko punomoćnika J. C, advokata iz Vladičinog Hana, ustavnu žalbu zbog povrede prava na imovinu, zajemčenog članom 58. stav 1. Ustava Republike Srbije, u izvršnom postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Surdulici – Sudska jedinica u Vladičinom Hanu u predmetu I. 7146/10.

Podnositeljka je u ustavnoj žalbi, pored ostalog, navela: da u izvršnom postupku nije namirila svoje potraživanje prema izvršnom dužniku H. „J .“ AD iz Vranja; da je Viši sud u Vranju rešenjem R4-I. 148/15 od 9. juna 2015. godine usvojio njen zahtev i utvrdio da joj je u osporenom izvršnom postupku povređeno pravo na suđenje u razumnom roku; da je nakon toga Osnovni sud u Surdulici – Sudska jedinica u Vladičinom Hanu rešenjima R4I. 37/17 od 4. aprila 2017. godine i R4I. 949/17 od 19. septembra 2017. godine usvajao njen prigovor radi ubrzanja predmetnog izvršnog postupka. Istakla je zahtev za naknadu materijalne štete u visini opredeljenoj rešenjem o izvršenju Osnovnog suda u Surdulici – Sudska jedinica u Vladičinom Hanu I. 7146/10 od 6. avgusta 2010. godine, kao i zahtev za naknadu troškova postupka pred Ustavnim sudom.

Dopunom ustavne žalbe od 28. decembra 2018. godine podnositeljka je osporila rešenja Osnovnog suda u Surdulici – Sudska jedinica u Vladičinom Hanu I. 54/18 od 1. marta 2018. godine i IPV.I. 164/18 od 6. jula 2018. godine, zbog povrede načela zabrane diskriminacije iz člana 21. Ustava, kao i prava na jednaku zaštitu prava, prava na pravno sredstvo i pravo na imovinu, zajemčenih članom 36. i članom 58. stav 1. Ustava.

Podnositeljka je navela u dopuni ustavne žalbe da su joj stavljanjem van snage rešenja o izvršenju i odbacivanjem predloga za izvršenje nakon osam godina vođenja izvršnog postupka povređena ustavna prava.

2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama istaknutog zahteva, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.

3. Ustavni sud je, u sprovedenom postupku, na osnovu navoda ustavne žalbe i uvidom u dokumentaciju koja je uz nju priložena, utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za donošenje odluke u ovoj ustavnosudskoj stvari:

Podnositeljka ustavne žalbe, u svojstvu izvršnog poverioca, podnela 21. jula 2010. godine Osnovnom sudu u Vranju – Sudska jedinica u Vladičinom Hanu predlog za izvršenje protiv izvršnog dužnika H . „J .“ AD iz Vranja, radi naplate potraživanja iz radnog odnosa utvrđenog pravnosnažnom i izvršnom presudom tog suda P1. 1373/10 od 16. februara 2010. godine. Predloženo je da se izvršenje sprovede zabeležbom, utvrđivanjem vrednosti i prodajom nepokretnosti

Osnovni sud u Vranju – Sudska jedinica u Vladičinom Hanu je rešenjem I. 7146/10 od 6. avgusta 2010. godine usvojio predloženo izvršenje.

Viši sud u Vranju je rešenjem R4-I. 148/15 od 9. juna 2015. godine, u stavu prvom izreke, usvojio zahtev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku predlagača, ovde podnositeljke ustavne žalbe, i utvrdio da joj je u izvršnom postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Surdulici – Sudska jedinica u Vladičinom Hanu u predmetu I. 7146/10 povređeno pravo na suđenje u razumnom roku iz člana 32. stav 1. Ustava, a u stavu drugom izreke naložio je nadležnom sudu da preduzme sve neophodne mere da osporeni izvršni postupak okonča u najkraćem roku. Pored toga, delimično je usvojen zahtev predlagača da joj se dosudi primerena naknada zbog utvrđene povrede prava na suđenje u razumnom roku i dosuđeni su joj troškovi postupka.

Nakon toga, Osnovni sud u Surdulici – Sudska jedinica u Vladičinom Hanu je rešenjima R4I. 37/17 od 4. aprila 2017. godine i R4I. 949/17 od 19. septembra 2017. godine usvojio prigovore predlagača, ovde podnositeljke ustavne žalbe, radi ubrzanja izvršnog postupka koji se vodi pred Osnovnim sudom u Surdulici – Sudska jedinica u Vladičinom Hanu u predmetu I. 7146/10.

Osnovni sud u Surdulici – Sudska jedinica u Vladičinom Hanu je rešenjem I. 54/18 od 1. marta 2018. godine stavio van snage rešenje o izvršenju tog suda I. 7146/10 od 6. avgusta 2010. godine i odbacio predlog za izvršenje izvršnog poverioca kao neuredan. U obrazloženju ovog rešenja je navedeno: da sud nalazi da izvršni poverilac nije dostavila odgovarajuće dokaze o pravu svojine izvršnog dužnika na nepokretnosti koja je predmet izvršenja; da predmetna nepokretnost nije u svojini izvršnog dužnika, već Republike Srbije, a da je izvršni dužnik samo držalac te nepokretnosti.

Navedeno rešenje potvrđeno je rešenjem istog suda IPV.I. od 6. jula 2018. godine u stavu drugom izreke.

Privredni sud u Leskovcu je rešenjem St. 26/19 od 27. avgusta 2019. godine, u tački jedan izreke, otvorio stečajni postupak nad stečajnim H. „J .“ AD iz Vranja, dok je u tački dva izreke, potvrdio usvajanje prečišćenog teksta unapred pripremljenog plana reorganizacije od 18. septembra 2017. godine stečajnog dužnika, sa izmenama i dopunama od 17. januara 2018. godine, te je u tački tri izreke obustavio stečajni postupak nad stečajnim dužnikom po pravnosnažnosti ovog rešenja. Rešenje do trenutka odlučivanja po ustavnoj žalbi nije postalo pravnosnažno.

4. Ispitujući pretpostavke za postupanje po ustavnoj žalbi podnositeljke, Ustavni sud konstatuje da je Viši sud u Vranju rešenjem R4-I. 148/15 od 9. juna 2015. godine, u stavu prvom izreke, usvojio zahtev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku predlagača, ovde podnositeljke ustavne žalbe, i utvrdio da joj je u osporenom izvršnom postupku povređeno pravo na suđenje u razumnom roku iz člana 32. stav 1. Ustava. Međutim, Osnovni sud u Surdulici – Sudska jedinica u Vladičinom Hanu je rešenjem IPV.I. od 6. jula 2018. godine, u stavu drugom izreke, potvrdio prvostepeno rešenje kojim je rešenje o izvršenju tog suda I. 7146/10 od 6. avgusta 2010. godine stavljeno van snage i odbacio predlog za izvršenje izvršnog poverioca kao neuredan. U vezi sa tim, Ustavni sud naglašava da, saglasno praksi ovog suda, do povrede prava na imovinu dolazi u slučaju kada lice zbog nedelotvornog rada državnih organa (sudova) nije u mogućnosti da u razumnom roku naplati svoje potraživanje utvrđeno pravnosnažnom i izvršnom presudom, što znači da je prethodno utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku pretpostavka za isticanje povrede prava na imovinu, kao i zahteva na naknadu materijalne štete koju je lice pretrpelo usled nerazumno dugog trajanja sudskog postupka, čime se suštinski ostvaruje i zaštita Ustavom zajemčenog prava na imovinu . S obzirom na navedeno, Ustavni sud nalazi da su ispunjene pretpostavke za odlučivanje po zahtevu podnositeljke da joj se utvrdi povreda prava na imovinu i dosudi materijalna šteta, uprkos činjenici da je rešenje o izvršenju, radi čijeg je izvršenja vođen izvršni postupak i u čijoj je određenoj visini podnositeljka istakla zahtev za naknadu materijalne štete, stavljen van snage. Pritom, Ustavni sud je imao u vidu da je rešenje o izvršenju stavljeno van snage i predlog za izvršenje podnositeljke odbačen kao neuredan nakon čak skoro osam godina od usvajanja istog, te da se podnositeljka obratila Sudu ustavnom žalbom pre toga, a nakon što joj je utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku u osporenom izvršnom postupku rešenjem Višeg sud a u Vranju R4-I. 148/15 od 9. juna 2015. godine. Ustavni sud naročito ističe da bi drugačijim postupanjem u konkretnom slučaju, podnositeljka bila dovedena u drugačiji (nepovoljniji) položaj u odnosu na druge podnosioce ustavnih žalbi, bivše zaposlene H. „J .“ AD iz Vranja, o čijim je zahtevima ovaj sud odlučivao saglasno ustanovljenoj praksi.

Imajući u vidu navedeno, po oceni Ustavnog suda, propust nadležnog suda da obezbedi namirenje potraživanja utvrđeno g pravnosnažnom presudom u korist podnositeljke ustavne žalbe i stavljanjem van snage rešenja o izvršenju i odbacivanjem predloga za izvršenje nakon osam godina od usvajanja istog, a protiv izvršnog dužnika H. „J .“ AD iz Vranja, koji je u vreme nastanka potraživanja imao pretežni društveni kapital, u konkretnom slučaju , predstavlja i povredu prava podnositeljke na mirno uživanje imovine zajemčeno g odredbom člana 58. stav 1. Ustava. Stoga je Ustavni sud ustavnu žalbu usvojio, saglasno odredbi člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasni k RS“, br. 109/07, 99/11, 18/13-Odluka US, 40/15-dr. zakon i 103/15), pa je odlučio kao u tački 1. izreke.

Polazeći od izloženog, Ustavni sud je, saglasno odredbi člana 89. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu, u tački 2. izreke utvrdio pravo podnositeljke ustavne žalbe na naknadu materijalne štete u visini iznosa utvrđenog pravnosnažnom i izvršnom presudom Osnovnog suda u Surdulici – Sudska jedinica u Vladičinom Hanu P1. 1373/10 od 16. februara 2010 godine, a s obzirom da je rešenje o izvršenju I. 7146/10 od 6. avgusta 2010. godine stavljeno van snage. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstva pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu, saglasno odredbama člana 1. Zakona o dopuni Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 103/15).

S obzirom na gore navedeno, Ustavni sud nije posebno cenio osporena rešenja Osnovnog suda u Surdulici – Sudska jedinica u Vladičinom Hanu I. 54/18 od 1. marta 2018. godine i IPV.I. 164/18 od 6. jula 2018. godine u odnosu na istaknute povrede ustavnog načela i prava.

5. U pogledu zahteva podnositeljke za naknadu troškova postupka pred Ustavnim sudom, Ustavni sud podseća da je u svojoj dosadašnjoj praksi više puta razmatrao navedeno pitanje, te da je zauzeo stav da, u smislu člana 6. Zakona o Ustavnom sudu, nema osnova za naknadu troškova postupka pred Ustavnim sudom. S tim u vezi, Ustavni sud se poziva na obrazloženje koje je dato, pored drugih, u Odluci Už-633/2011 od 8. maja 2013. godine (videti internet stranicu Ustavnog suda na : www.ustavni.sud.rs).

6. Imajući u vidu sve izneto, Ustavni sud je, na osnovu odredaba člana 42b stav 1. tačka 1) i člana 45. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, doneo Odluku kao u izreci.

PREDSEDNIK VEĆA

Vesna Ilić Prelić, s.r.

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.