Utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku u parničnom postupku

Kratak pregled

Ustavni sud usvaja ustavnu žalbu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku u parničnom postupku koji je trajao 13 godina. Podnosiocu je dosuđena naknada nematerijalne štete u iznosu od 1.000 evra zbog neažurnosti prvostepenog suda.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-9122/2014
15.09.2016.
Beograd

Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda Vesna Ilić Prelić, predsednik Veća, i sudije dr Bosa Nenadić, Katarina Manojlović Andrić, dr Dragan Stojanović, Predrag Ćetković, Milan Stanić, Bratislav Đokić i mr Tomislav Stojković, članovi Veća, u postupku po ustavnoj žalbi Z . Đ . iz sela S . kod Leskovca, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi sa članom 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 15. septembra 2016. godine, doneo je

O D L U K U

1. Usvaja se ustavna žalba Z. Đ . i utvrđuje da je povređeno pravo podnosi oca ustavne žalbe na suđenje u razumnom roku, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije, u parničnom postupku koji je vođen pred Osnovnim sudom u Leskovcu u predmetu P. 4004/12 (inicijalno predmet Opštinskog suda u Leskovcu P. 3678/01).

2. Utvrđuje se pravo podnosioca ustavne žalbe na naknadu nematerijalne štete u iznosu od 1.000 evra, u dinarskoj protivvrednosti obračunatoj po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava - razdeo Ministarstva pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu.

O b r a z l o ž e nj e

1. Z. Đ . iz sela S . kod Leskovca podne o je , 23. decembra 2014. godine, preko punomoćnika Z . S, advokata iz Leskovca, Ustavnom sudu ustavnu žalbu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, zajemčenog odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije, u parničnom postupku koji je vođen pred Osnovnim sudom u Leskovcu u predmetu P. 4004/12 (inicijalno predmet Opštinskog suda u Leskovcu P. 3678/01).

U ustavnoj žalbi je, pored ostalog, navedeno da je parnični postupak započeo 31. avgusta 2001. godine, podnošenjem tužbe Opštinskom sudu u Leskovcu, a da je okončan nakon više od 13 godina, donošenjem presude Višeg suda u Leskovcu Gž. 2291/14 od 18. novembra 2014. godine.

Predloženo je da Ustavni sud usvoji ustavnu žalbu, da utvrdi povredu prava na suđenje u razumnom roku i pravo podnosioca na naknadu nematerijalne štete.

2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.

U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama istaknutog zahteva, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.

3. Ustavni sud je, u sprovedenom postupku, izvršio uvid u spise predmeta Osnovnog suda u Leskovcu P. 4004/12 (inicijalno predmet Opštinskog suda u Leskovcu P. 3678/01) i utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje u ovoj ustavnosudskoj stvari:

Tužilac Z. Đ . iz sela S . kod Leskovca, ovde podnosilac ustavne žalbe, podneo je 4. oktobra 2001. godine tužbu Opštinskom sudu u Leskovcu protiv tuženog - JKP "V ." iz Leskovca, radi naknade štete usled uništenih stabala voćaka.

Tužba je u sudskom upisniku zavedena pod brojem P. 3678/01. Do donošenja presude je zakazano 21 ročište za glavnu raspravu, od kojih devet nije održano, i to tri ročišta zbog sprečenosti postupajućeg sudije, tri ročišta zbog nedostatka procesnih pretpostavki i tri ročišta radi izjašnjenja stranaka na nalaz veštaka i potom veštaka na primedbe tuženog. U periodu od preko dve godine, od 10. jula 2002. do 15. septembra 2004. godine, sud nije zakazivao ročišta za glavnu raspravu, zato što nisu dostavljeni traženi spisi predmeta Odeljenja za finansije i imovinsko-pravne poslove Opštine Leskovac. Ročišta nisu zakazivana ni u periodu od pet godina, od 9. novembra 2005. do 15. novembra 2010. godine, a u spisima predmeta se ne vidi razlog za potpunu neaktivnost suda u navedenom periodu. U periodima nepostupanja suda, ni tužilac nije tražio - urgirao da sud zakaže ročište. U sprovedenom dokaznom postupku je obavljeno poljoprivredno veštačenje, od strane dva različita sudska veštaka, koji su se tri puta izjašnjavali na primedbe stranaka i dopunjavali nalaz, kao i uviđaj na licu mesta, saslušani su predloženi svedoci i izvršen uvid u pismenu dokumentaciju. Nakon 1. januara 2010. godine, usled reorganizacije pravosuđa, postupak je nastavljen pred Osnovnim sudom u Leskovcu u predmetu P. 204/10.

Presudom Osnovnog suda u Leskovcu P. 204/10 od 29. novembra 2011. godine usvojen je tužbeni zahtev tužioca i obavezan tuženi da mu na ime naknade štete, zbog uništenih 33 stabala voćaka koja su se nalazila na delu katastarske parcele tužioca na kome nije izvršena privremena eksproprijacija, isplati iznos od 138.000 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom, kao i da tužiocu naknadi parnične troškove.

Tuženi je izjavio žalbu protiv prvostepene presude.

Rešenjem Višeg suda u Leskovcu Gž. 108/12 od 13. septembra 2012. godine, ukinuta je ožalbena presuda Osnovnog suda u Leskovcu P. 204/10 od 29. novembra 2011. godine i predmet vraćen istom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Ponovni prvostepeni postupak je nastavljen pred Osnovnim sudom u Leskovcu u predmetu P. 4004/12. Do donošenja presude zakazano je i održano pet ročišta za glavnu raspravu.

Presudom Osnovnog suda u Leskovcu P. 4004/12 od 12. juna 2014. godine usvojen je tužbeni zahtev tužioca i ponovo obavezan tuženi da mu na ime naknade štete, zbog uništenih 33 stabala voćaka koja su se nalazila na delu katastarske parcele tužioca na kome nije izvršena privremena eksproprijacija, isplati iznos od 138.000 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 12. juna 2014. godine, kao dana presuđenja, te da tužiocu naknadi parnične troškove.

Presudom Višeg suda u Leskovcu Gž. 2291/14 od 18. novembra 2014. godine odbijena je kao neosnovana žalba tuženog i potvrđena presuda Osnovnog suda u Leskovcu P. 4004/12 od 12. juna 2014. godine.

Pismeni otpravak drugostepene presude je 11. decembra 2014. godine dostavljen punomoćniku tužioca, ovde podnosioca ustavne žalbe.

4. Odredbom člana 32. stav 1. Ustava, na čiju povredu se poziva podnosilac u ustavnoj žalbi, utvrđeno je da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega.

5. Ocenjujući razloge i navode iznete u ustavnoj žalbi sa stanovišta povrede prava na suđenje u razumnom roku zajemčenog odredbom člana 32. stav 1. Ustava, Ustavni sud konstatuje da je period za ocenu razumne dužine trajanja postupka, koji spada u nadležnost Ustavnog suda, počeo da teče od 8. novembra 2006. godine, kada je stupio na snagu Ustav Republike Srbije. Međutim, Ustavni sud je ocenio da se radi utvrđivanja opravdanosti dužine trajanja postupka mora uzeti u obzir i stanje predmeta na dan 8. novembra 2006. godine jer parnični postupak po svojoj prirodi predstavlja nedeljivu celinu, te da su, u konkretnom slučaju, ispunjeni uslovi da se prilikom ocene uzme u obzir celokupan period trajanja postupka.

Analizirajući dužinu trajanja postupka, Ustavni sud je utvrdio da je predmetni parnični postupak započeo 4. oktobra 2001 . godine, podnošenjem tužbe Opštinskom sudu u Leskovc u i da je okončan presudom Višeg suda u Leskovcu G ž. 2291/14 od 18. novembra 2014. godine, iz čega proizlazi da je postupak ukupno trajao 13 godina.

Navedeno trajanje postupka, samo po sebi, ukazuje da postupak nije okončan u okviru razumnog roka. Međutim, prilikom odlučivanja o tome da li je podnosiocu ustavne žalbe, u konkretnom slučaju, povređeno pravo na suđenje u razumnom roku, Ustavni sud je pošao od toga da je pojam razumnog trajanja sudskog postupka relativna kategorija koja zavisi od niza činilaca, a, pre svega, od složenosti činjeničnih i pravnih pitanja u konkretnom predmetu, ponašanja podnosioca ustavne žalbe kao stranke u postupku, postupanja nadležnih sudova i prirode zahteva, odnosno značaja prava o kojima se u postupku odlučuje za podnosioca.

Razmatrajući uticaj svakog od navedenih činilaca na trajanje osporenog postupka, Ustavni sud je ocenio da predmetni postupak nije bio naročito činjenično i pravno složen, imajući u vidu da je u cilju utvrđivanja činjenica bitnih za presuđenje, za koje je bilo potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže, bilo određeno poljoprivredno veštačenje, kao i nekoliko dopuna tog veštačenja.

Osnovni razlog dugom vremenskom trajanju osporenog postupka je, po oceni Ustavnog suda, neažurno postupanje prvostepenog - Opštinskog suda u Leskovcu. Naime, prva presuda P. 204/10 od 29. novembra 2011. godine je doneta tek nakon deset godina od podnošenja tužbe. Pri tome su postojala dva neopravdana perioda neaktivnosti suda u ukupnom trajanju od čak sedam godina.

Ustavni sud je ocenio da je podnosilac ustavne žalbe, kao tužilac u ovom sporu male vrednosti, imao legitiman interes da nadležni sud u razumnom roku okonča postupak, ali je i konstatovao da se u periodima neaktivnosti suda, u kojima sud nije zakazivao ročišta, ni podnosilac ustavne žalbe nijednom nije obratio sudu sa pismenim zahtevom za ubrzanje postupka kroz preduzimanje odgovrajućih procesnih radnji u cilju što skorijeg presuđenja i okončanja parnice.

Ustavnopravna ocena ukupno sprovedenog postupka u ovoj pravnoj stvari nužno dovodi do zaključka da u konkretnom slučaju parnica nije zadovoljila standard suđenja u razumnom roku, što je prvenstveno posledica nedelotvornog i veoma neažurnog postupanja prvostepenog suda.

Polazeći od navedenog, Ustavni sud je utvrdio da je podnosiocu ustavne žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava, u parničnom postupku koji je vođen pred Osnovnim sudom u Leskovcu u predmetu P. 4004/12 (inicijalno predmet Opštinskog suda u Leskovcu P. 3678/01).

Na osnovu odredbe člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07, 99/11, 18/13 – Odluka US, 40/15 – dr. zakon i 103/15), Ustavni sud je ustavnu žalbu usvojio, odlučujući kao u tački 1. izreke.

6. Na osnovu člana 89. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je u tački 2. izreke odlučio da se pravično zadovoljenje podnosiocu ustavne žalbe zbog utvrđene povrede prava na suđenje u razumnom roku iz člana 32. stav 1. Ustava, ostvari dosuđivanjem naknade nematerijalne štete u iznosu od 1.000 evra, u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava - razdeo Ministarstva pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu, saglasno odredbama člana 1. Zakona o dopuni Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 103/15).

Prilikom odlučivanja o visini naknade nematerijalne štete, Ustavni sud je cenio sve okolnosti od značaja za njeno određivanje, posebno dužinu trajanja osporenog postupka usled ispoljene neažurnosti prvostepenog suda, materijalni supstrat parnice i povremeno pasivno ponašanje podnosica ustavne žalbe. Ustavni sud smatra da dosuđeni novčani iznos predstavlja adekvatnu pravičnu kompenzaciju podnosiocu za utvrđenu povredu Ustavom zajemčenog prava na suđenje u razumnom roku, učinjenu nedelotvornim postupanjem nadležnog suda. Odlučujući o visini naknade nematerijalne štete, Ustavni sud je imao u vidu kako sopstvenu, tako i praksu Evropskog suda za ljudska prava u sličnim slučajevima, ekonomske i socijalne prilike u Republici Srbiji, kao i samu suštinu naknade nematerijalne štete kojom se oštećenom licu pruža odgovarajuće zadovoljenje.

7. S obzirom na izneto, Ustavni sud je, na osnovu odredaba člana 42b stav 1. tačka 1) i člana 45. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, doneo Odluku kao u izreci.

PREDSEDNIK VEĆA

Vesna Ilić Prelić, s.r.

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.