Nedopuštenost ustavne žalbe protiv obaveštenja Nadzornog odbora Vrhovnog suda

Kratak pregled

Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu izjavljenu protiv obaveštenja Nadzornog odbora Vrhovnog suda Srbije. Sud je utvrdio da obaveštenje nije pojedinačni akt kojim se odlučuje o pravima i obavezama, već akt stručnog tela, te stoga nije podložno ustavnosudskoj kontroli.

Tekst originalne odluke


Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Stanka Milanović, mr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Ivana Simića iz Kikinde, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 16. aprila 2009. godine, doneo je

R E Š E Nj E


Odbacuje se ustavna žalba Ivana Simića izjavljena protiv obaveštenja Nadzornog odbora Vrhovnog suda Srbije VI Su-NO.br.1234/08 od 17. novembra 2008. godine.

O b r a z l o ž e nj e


1. Ivan Simić iz Kikinde je 21. januara 2009. godine Ustavnom sudu podneo ustavnu žalbu protiv obaveštenja Nadzornog odbora Vrhovnog suda Srbije VI Su-NO.br.1234/08 od 17. novembra 2008. godine, jer taj odbor, nije preduzeo radnje na koje je bio ovlašćen Zakonom o sudijama po pitanju odgovornosti lica navedenih u pritužbi, a u cilju "odugovlačenja u donošenju zakonitog i jedino mogućeg rešenja". Istim podneskom izjavljena je i inicijativa za pokretanje postupka za ocenu ustavnosti i zakonitosti navedenog akta.
2. Ustavna žalba je kao pravno sredstvo ustanovljena Ustavom Republike Srbije, koji je stupio na snagu 8. novembra 2006. godine. Saglasno članu 170. Ustava, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje se zakonom.
Odredbom člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik RS", broj 109/07), koji je stupio na snagu 6. decembra 2007. godine, propisano je da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode Zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva ili je zakonom isključeno pravo na njihovu sudsku zaštitu.
Iz navedenih odredaba Ustava i Zakona proizilazi da se ustavna žalba može izjaviti samo protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, a kojim se povređuje ili uskraćuje neko od Ustavom zajemčenih prava ili sloboda.
3. Odredbama člana 40a. Zakona o sudijama („Službeni glasnik RS“, broj 63/01, 42/02, 17/03, 27/03, 29/04, 35/04, 44/04, 61/05, 101/05 i 46/06) propisano je da se u Vrhovnom sudu Srbije obrazuje Nadzorni odbor, a odredbom člana 40b. istog zakona - da je taj odbor ovlašćen da, po pritužbi ili samoinicijativno, kontroliše sudske predmeti i načini uvid u njih, kao i da po okončanoj kontroli sudskog predmeta može pokrenuti postupak za razrešenje sudije zbog nesavesnog ili nestručnog vršenja dužnosti ili predložiti izricanje disciplinske mere sudiji.
Osporeni akt Nadzornog odbora Vrhovnog suda Srbije jeste obaveštenje dostavljeno podnosiocu ustavne žalbe da je taj odbor, postupajući po podnetoj pritužbi, utvrdio da je postupak u predmetu Opštinskog suda u Kikindi K.br.447/07 okončan donošenjem prvostepene odluke 7. septembra 2008. godine i da su nakon uložene žalbe spisi predmeta 15. oktobra 2008. godine dostavljeni Okružnom sudu u Zrenjaninu, koji će kao drugostepeni sud ceniti zakonitost prvostepene odluke za šta taj odbor nema zakonska ovlašćenja.
Iz navedenog sledi da osporeni akt Nadzornog odbora Vrhovnog suda Srbije nije pojedinačni akt kojim je odlučivano o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe obzirom da je Nadzorni odbor stručno telo obrazovano u Vrhovnom sudu Srbije, a ne državni organ ili organizacija kojoj je povereno javno ovlašćenje za autoritativno odlučivanje o pravima i obavezama fizičkih i pravnih lica, te da se stoga protiv tog akta ne može izjaviti ustavna žalba.
4. Imajući u vidu da je ustavna žalba izjavljena protiv obaveštenja Nadzornog odbora Vrhovnog suda Srbije VI Su-NO.br.1234/08 od 17. novembra 2008. godine nedopuštena, Ustavni sud je ocenio da ustavnu žalbu treba odbaciti, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu.
5. Povodom zahteva podnosioca ustavne žalbe da Ustavni sud „pokrene inicijativu za ocenu ustavnosti i zakonitosti“ obaveštenja Nadzornog odbora Vrhovnog suda Srbije VI Su-NO.br.1234/08 od 17. novembra 2008. godine, Ustavni sud je ocenio da nije nadležan da odlučuje o ovom zahtevu, jer osporeni akt po svojoj pravnoj prirodi nije opšti akt za čiju ocenu ustavnosti i zakonitosti je, saglasno odredbama člana 167. Ustava, nadležan Ustavni sud.
6. Polazeći od iznetog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.


PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.