Odluka Ustavnog suda o povredi prava u dugotrajnom izvršnom i stečajnom postupku
Kratak pregled
Ustavni sud usvojio je ustavnu žalbu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku i na imovinu. Postupci izvršenja i stečaja trajali su preko sedam godina, onemogućivši naplatu potraživanja iz radnog odnosa. Sud je dosudio naknadu materijalne i nematerijalne štete.
Tekst originalne odluke
Republika SrbijaUSTAVNI SUD
Už-9598/2017
04.06.2020.
Beograd
Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda Snežana Marković, predsednik Veća i sudije Miroslav Nikolić, dr Tijana Šurlan, Tatjana Đurkić, dr Milan Škulić, Lidija Đukić, dr Nataša Plavšić i dr Jovan Ćirić, članovi Veća, u postupku po ustavnoj žalbi S. S . iz Leskovca, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi sa članom 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 4. juna 2020. godine, doneo je
O D L U K U
1. Usvaja se ustavna žalba S. S . i utvrđuje da su u izvršnom postupku koji je vođen pred Opštinskim sudom u Leskovcu u predmetu I. 1458/07 i stečajnom postupku koji je vođen pred Privrednim sudom u Požarevcu u predmetu St. 41/10 podnositeljki ustavne žalbe povređen a prava na suđenje u razumnom roku i na imovinu, zajemčena članom 32. stav 1. i članom 58. stav 1. Ustava .
2. Utvrđuje se pravo podnositeljke ustavne žalbe na naknadu nematerijalne štete u iznosu od 800 evra, u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstva pravde , u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu.
3. Utvrđuje se pravo podnositeljke ustavne žalbe na naknadu materijalne štete u visini iznosa utvrđenog u stečajnom postupku koji je vođen pred Privrednim sudom u Požarevcu u predmetu St. 41/10, umanjenog za iznos koji mu je po tom osnovu eventualno već isplaćen. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstva pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu.
O b r a z l o ž e nj e
1. S. S . iz Leskovca podnela je Ustavnom sudu, 5. juna 2012. godine, ustavnu žalbu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku i prava na imovinu, zajemčenih članom 32. stav 1. i članom 58. stav 1. Ustava Republike Srbije, u izvršnom postupku koji je vođen pred Opštinskim sudom u Leskovcu u predmetu I. 1458/07 i stečajnom postupku koji se vodi pred Privrednim sudom u Požarevcu u predmetu St. 41/10.
Podnositeljka je u ustavnoj žalbi, pored ostalog, navela da u osporenim postupcima nije namirila svoje potraživanje iz radnog odnosa prema dužniku I. „M .“ AD iz Požarevca . Istakla je zahtev za naknadu nematerijalne i materijalne štete. Po ustavnoj žalbi bio je formiran predmet Už-4532/2012.
Nakon početka primene odredaba člana 2. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o uređenju sudova („Službeni glasnik RS“, broj 101/13), kojima je za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku u postupku koji još uvek nije okončan, predviđeno posebno, novo pravno sredstvo, prema kome o učinjenoj povredi prava, pre Ustavnog suda, odlučuje nadležni redovni sud, Ustavni sud je ustavnu žalbu ustupio na nadležnost redovnom sudu.
Privredni apelacioni sud je po okončanju postupka po ustupljenoj ustavnoj žalbi koja je treitirana kao zahtev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku dopisom od 1. novembra 2017. godine Ustavnom sudu vratio predmet, radi daljeg postupanja. Po ovom dopisu u Ustavnom sudu je formiran novi predmet Už-9598/2017.
2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.
U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama istaknutog zahteva, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.
3. Ustavni sud je, u sprovedenom postupku, na osnovu navoda ustavne žalbe, uvidom u spise predmeta Osnovnog suda u Leskovcu I. 3202/12, kao i dopis Privrednog suda u Požarevcu VIII Su. 41/2019-24 od 31. decembra 2019. godine, utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za donošenje odluke u ovoj ustavnosudskoj stvari:
Podnositeljka ustavne žalbe, u svojstvu izvršnog poverioca, podnela je 30. marta 2007. godine Opštinskom sudu u Leskovcu predlog za izvršenje protiv izvršnog dužnika I . „M .“ AD iz Požarevca, i to popisom, procenom i prodajom pokretnih stvari izvršnog dužnika. Predlog je podnet na osnovu pravnosnažne i izvršne presude zbog propuštanja tog suda P1. 1528/06 od 27. decembra 2006. godine, kojom je obavezan tuženi I. „M .“ AD iz Požarevca da tužilji S. S . na ime minimalne zarade za period od 1. novembra 2005. do 31. jula 2006. godine isplati određeni novčani iznos , kao i da za tužilju izvrši uplatu doprinosa za socijalno osiguranje za isti period odgovarajućem fondu .
Po nalogu suda, izvršni poverilac je 16. aprila 2007. godine dostavila dokaz o uplati predujma za veštačenje.
Veštak ekonomsko-finansijske struke dostavio je 6. maja 2007. godine nalaz i mišljenje o obračunu doprinosa za socijalno osiguranje.
Opštinski sud je dozvolio predloženo izvršenje rešenjem I. 1458/07 od 25. juna 2007. godine.
Službeno lice je izvršilo popis pokretnih stvari izvršnog dužnika 10. jula 2007. godine. Nakon toga, u postupku nisu preduzimane druge radnje.
Nakon 1. januara 2010. godine, postupak je nastavljen pred Osnovnim sudom u Leskovcu.
Rešenjem Osnovnog suda u Leskovcu I. 3202/12 od 24. jula 2012. godine izvršni postupak je prekinut, zbog otvaranja stečajnog postupka nad izvršnim dužnikom.
Privredni sud u Požarevcu je rešenjem St. 41/10 od 8. jula 2010. godine otvorio stečajni postupak nad I. „M .“ AD iz Požarevca. Prvo poverilačko ročište održano je 17. avgusta 2010. godine, dok je ročište za ispitivanje potraživanja održano je 5. novembra iste godine.
S. S . prijavila je svoje potraživanje u stečajnom postupku (broj prijave 84). Zaključkom Privrednog suda u Požarevcu St. 41/10 od 22. novembra 2010. godine potraživanje joj je priznato u ukupnom iznosu od 132.604,27 dinara i svrstano u III isplatni red.
Stečajni upravnik je u izveštaju o ekonomsko-finansijskom položaju stečajnog dužnika konstatovao da je imovina stečajnog dužnika neznatna u odnosu na troškove stečajnog postupka, te je predložio zaključenje istog.
Rešenjem Privrednog suda u Požarevcu St. 41/10 od 19. juna 2014. godine zaključen je stečajni postupak nad stečajnim dužnikom I. „M .“ AD iz Požarevca. Rešenje je postalo pravnosnažno 8. oktobra 2014. godine.
S obzirom da je imovina stečajnog dužnika bila neznatna, S. S . i drugim stečajnim poveriocima nisu isplaćena utvrđena potraživanja.
Privredni apelacioni sud je rešenjem R4. St. 468/14 od 4. decembra 2014. godine odbacio zahtev predlagača, ovde podnositeljke ustavne žalbe, da joj se utvrdi povreda prava u izvršnom postupku koji je vođen pred Opštinskim sudom u Leskovcu u predmetu I. 1458/07 i stečajnom postupku koji je vođen pred Privrednim sudom u Požarevcu u predmetu St. 41/10, s obzirom na to da je stečajni postupak pravnosnažno okončan u oktobru 2014. godine.
4. Odredbama Ustava na čiju se povredu poziva podnositeljka ustavne žalbe utvvđeno je: da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega (član 32. stav 1.); da se jemči mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava stečenih na osnovu zakona (član 58. stav 1.).
5. Razmatrajući osnovanost ustavne žalbe sa stanovišta istaknute povrede prava na suđenje u razumnom roku iz člana 32. stav 1. Ustava, Ustavni sud najpre konstatuje da se trajanje izvršnog postupaka i stečajnog postupka u ovom slučaju mora ceniti kao jedinstvena celina. Ustavni sud ukazuje da je razumna dužina trajanja sudskog postupka relativna kategorija koja zavisi od niza činilaca, koji se moraju uzeti u obzir u svakom pojedinačnom slučaju prema njihovim specifičnim okolnostima. Složenost činjeničnih i pravnih pitanja u konkretnom predmetu, ponašanje podnosioca ustavne žalbe kao stranke u postupku, po stupanje nadležnih sudova koji vode postupak, kao i priroda postavljenog zahteva, odnosno značaj raspravljanog prava za podnosi oca ustavne žalbe, kriterijumi su koji utiču na ocenu dužine trajanja postupka i određuju da li je postupak okončan u okviru razumnog roka ili ne.
Analizirajući dužinu trajanja osporenog izvršnog i stečajnog postupka, Ustavni sud je utvrdio da su ti postupci započeli 30. marta 2007. godine, kada je Opštinskom sudu u Leskovcu podnet predlog za izvršenje, a da su okončani zaključenjem stečajnog postupka rešenjem Privrednog suda u Požarevcu St. 41/10 od 19. juna 2014. godine, koje je postalo pravnosnažno 8. oktobra 2014. godine . Dakle, postupci su ukupno trajali sedam godina i šest meseci. Pritom, podnositeljki ni delimično nije isplaćeno utvrđeno potraživanje.
Ustavni sud je ocenio da u osporenom izvršnom postupku nije bilo složenih činjeničnih i pravnih pitanja o kojima bi se sud izjašnjavao. Sud je trebalo da odluči o podnetom predlogu za izvršenje i da sprovede odgovarajuće radnje kako bi izvršni poverilac namirila svoje potraživanje. Što se stečajnog postupka tiče, Ustavni sud ukazuje da dužina stečajnog postupka ne zavisi uvek od postupanja organa koji ga sprovode, već i od drugih objektivnih okolnosti, poput one da se na dinamiku prodaje nepokretne i pokretne imovine stečajnog dužnika, odnosno postupak unovčenja njegove imovine ne može uticati.
Ustavni sud nalazi da je postavljeni zahtev bio od izuzetnog značaja za podnositeljku ustavne žalbe, s obzirom na to da je predlogom za izvršenje traženo namirenje novčanog potraživanja po osnovu radnog odnosa, utvrđenog pravnosnažnom sudskom odlukom, te da je podnositeljka imala opravdan interes da se u što većoj meri namiri njeno potraživanje prema stečajnom dužniku utvrđeno izvršnom ispravom. Međutim, nakon izvršenog popisa pokretnih stvari izvršnog dužnika 10. jula 2007. godine podnositeljka nije urgirala sprovođenje izvršenja, niti je eventualno predložila promenu sredstva izvršenja.
Ispitujući postupanje nadležnih sudova, Ustavni sud ocenjuje da za dugo trajanje osporenih postupaka snose prevashodno izvršni sudovi. Naime, Opštinski sud u Leskovcu, nakon izvršenog popisa pokretnih stvari izvršnog dužnika 10. jula 2007. godine, više od dve godine i šest meseci (do kraja 2009. godine) nije preduzeo radnje u cilju njihove procene i prodaje radi namirenja potraživanja podnositeljke. Takođe, ni Osnovni sud u Leskovcu u periodu od šest meseci, nakon što je izvršni postupak nastavljen pred tim sudom, pa do otvaranja stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom 8. jula 2010. godine, nije predeo nijednu radnju u postupku, da bi tek 24. jula 2012. godine formalno prekinuo postupak, zbog otvaranja stečajnog postupka.
Imajući u vidu izloženo, Ustavni sud je utvrdio da je podnositeljki ustavne žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku, zajemčeno članom 32. stav 1. Ustava , u izvršnom postupku koji je vođen pred Opštinskim sudom u Leskovcu u predmetu I. 1458/07 i stečajnom postupku koji je vođen pred Privrednim sudom u Požarevcu u predmetu St. 41/10. Stoga je Ustavni sud, saglasno odredbi člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07, 99/11, 18/13 – Odluka US, 40/15 – dr. zakon i 103/15), ustavnu žalbu u ovom delu usvojio, odlučujući kao u tački 1. izreke.
6. Na osnovu odredbe člana 89. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je u tački 2. izreke odlučio da se pravično zadovoljenje podnositeljki ustavne žalbe zbog konstatovane povrede prava na suđenje u razumnom roku iz člana 32. stav 1. Ustava, ostvari utvrđenjem prava na naknadu nematerijalne štete u iznosu od 800 evra , u dinarskoj protivvrednosti obračunatoj po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstva pravde , u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu.
Prilikom odlučivanja o visini naknade nematerijalne štete koju je podnositeljka ustavne žalbe pretrpela zbog učinjene povrede prava, Ustavni sud je cenio sve okolnosti od značaja za njeno utvrđenje u konkretnom slučaju. Ustavni sud je posebno cenio dužinu trajanja osporenog izvršnog i stečajnog postupka, ekonomsko-socijalne prilike u Republici Srbiji, raniju praksu Ustavnog suda u bitno sličnim predmetima, kao i noviju praksu Evropskog suda za ljudska prava izraženu u odluci Stanković protiv Srbije (predstavka broj 41285/19, od 9. decembra 2019. godine), iz kog razloga je Sud zaključio da dosuđeni iznos predstavlja adekvatan iznos pravične naknade nematerijalne štete.
7. Razmatrajući osnovanost navoda o povredi prava na imovinu iz člana 58. stav 1. Ustava, Ustavni sud konstatuje da propust nadležnih sudova da obezbede namirenje potraživanja utvrđenog pravnosnažnim presudama podnositeljki ustavne žalbe u izvršnom postupku, te potom i potraživanje utvrđeno u stečajnom postupku, a protiv dužnika I. „M .“ AD iz Požarevca, koj i je u vreme kada su potraživanje utvrđeno imao pretežan društveni kapital, u konkretnom slučaju , predstavlja i povredu prava podnositeljke na mirno uživanje imovine zajemčenog odredbom člana 58. stav 1. Ustava. S obzirom na navedeno, Ustavni sud je ustavnu žalbu i u ovom delu usvojio, saglasno odredbi člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07, 99/11, 18/13-Odluka US, 40/15-dr. zakon i 103/15 ), pa je odlučio kao u tački 1. izreke.
Polazeći od izloženog, a uzimajući u obzir i praksu Evropskog suda za ljudska prava, Ustavni sud je, saglasno odredbi člana 89. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu , u tački 3. izreke, utvrdio pravo podnositeljke ustavne žalbe na naknadu materijalne štete u visini iznosa utvrđenog u stečajnom postupku koji je vođen pred Privrednim sudom u Požarevcu u predmetu St. 41/10, umanjenog za iznos koji joj je po tom osnovu eventualno već isplaćen. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstva pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu, saglasno odredbama člana 1. Zakona o dopuni Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 103/15).
8. Imajući u vidu sve izneto, Ustavni sud je, na osnovu odredaba člana 42b stav 1. tačka 1) i člana 45. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, doneo Odluku kao u izreci.
PREDSEDNIK VEĆA
Snežana Marković
Slični dokumenti
- Už 1364/2015: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na suđenje u razumnom roku u izvršnom postupku
- Už 3468/2015: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na imovinu u stečajnom postupku
- Už 4682/2015: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na imovinu u stečaju
- Už 9487/2016: Odluka Ustavnog suda o povredi prava u stečajnom i izvršnom postupku
- Už 17/2015: Rešenje Ustavnog suda o pokretanju postupka za ocenu ustavnosti odredaba Zakona
- Už 5266/2015: Povreda prava na imovinu zbog nemogućnosti naplate potraživanja u stečaju
- Už 5268/2015: Utvrđena povreda prava na imovinu u stečajnom postupku