Odluka Ustavnog suda o dužini parničnog postupka u radnom sporu
Kratak pregled
Ustavni sud odbija ustavnu žalbu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Iako je postupak trajao preko sedam godina, period prekida od dve godine, sa kojim se podnosilac saglasio, kao i odlaganja zbog štrajka advokata, ne stavljaju se na teret sudu.
Tekst originalne odluke
Republika SrbijaUSTAVNI SUD
Už-9714/2017
29.10.2020.
Beograd
Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda Snežana Marković, predsednik Veća i sudije Vesna Ilić Prelić, dr Dragana Kolarić, dr Tamaš Korhec (Korhecz Tamás), dr Jovan Ćirić, Gordana Ajnšpiler Popović, dr Vladan Petrov i dr Milan Škulić, članovi Veća, u postupku po ustavnoj žalbi R. L . iz Beograda , na osnovu člana 167. stav 4. u vezi sa članom 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 29. oktobra 20 20. godine, doneo je
O D L U K U
Usvaja se ustavna žalba R. L . i utvrđuje se da su aktom Trećeg osnovnog suda u Beogradu Kpp. 331/17 – Kv. 820/17 od 28. septembra 2017. godine podnosiocu ustavne žalbe povređena prav a iz člana 27. stav 3. i člana 30. stav 3. Ustava Republike Srbije, dok se u preostalom delu ustavna žalba odbacuje.
O b r a z l o ž e nj e
1. R. L . iz Beograda je, 3. novembra 2017. godine , preko punomoćnika M. Dž , advokata iz Beograda, Ustavnom sudu podneo ustavnu žalbu protiv akta Trećeg osnovnog suda u Beogradu Kpp. 331/17 – Kv. 820/17 od 28. septembra 2017. godine, zbog povrede prava iz čl. 27. i 30. Ustava Republike Srbije i člana 36. stav 2. Ustava .
Podnosilac u ustavnoj žalbi navodi da je rešenjem Trećeg osnovnog suda u Beogradu Kpp.D. 158/17 od 20. septembra 2017. godine prema njemu određen pritvor na osnovu člana 211. stav 1. tačka 2) Zakonika o krivičnom postupku. Podnosilac dalje navodi da je protiv rešenja o određivanju pritvora njegov branilac izjavio žalbu, smatrajući da razlozi za određivanje pritvora ne stoje. Podnosilac ističe da je „veće iz člana 21. stav 4. ZKP grubo prekršilo Ustavom zagarantovana prava, time što je našlo da je bespredmetno odlučivati o predmetnoj žalbi, i o tome obavestilo njegovog branioca aktom Trećeg osnovnog suda u Beogradu Kpp. 331/17 – Kv. 820/17 od 28. septembra 2017. godine“. Podnosilac ističe i da okolnost da je podignuta optužnica, kao i to što je sud odlučivao o pritvoru po službenoj dužnosti (što je navedeno kao razlog za neodlučivanje o žalbi), nije ni u kakvoj vezi sa izostalim rešenjem na žalbu odbrane.
Predložio je da Ustavni sud ustavnu žalbu usvoji , utvrdi povredu označenih prava i poništi osporeni akt.
2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.
U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama zahteva istaknutog u njoj, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.
3. Ustavni sud je, u sprovedenom postupku , izvršio uvid u dokumentaciju priloženu uz ustavnu žalbu i utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje u ovom ustavnosudskom predmetu:
Rešenjem Trećeg osnovnog suda u Beogradu Kpp.D. 158/17 od 20. septembra 2017. godine prema okrivljenom, ovde podnosiocu ustavne žalbe, određen je pritvor na osnovu odredbe člana 211. stav 1. tačka 2) Zakonika o krivičnom postupku, koji mu se računao od 19. septembra 2017. godine, kada je lišen slobode, i koji je po ovom rešenju mogao trajati najduže 30 dana, računajući od dana lišenja, a zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično delo razbojništvo iz člana 206. stav 1. Krivičnog zakonika.
Branilac okrivljenog je protiv navedenog rešenja o određivanju pritvora izjavio žalbu 25. septembra 2017. godine.
Rešenjem Trećeg osnovnog suda u Beogradu K. 673/17 – Kv. 828/17 od 28. septembra 2017. godine prema okrivljenom je na osnovu člana 211. stav 1. tačka 3) ZKP produžen pritvor za 30 dana.
Treći osnovni sud u Beogradu je 28. septembra 2017. godine uputio dopis Kpp. 331/17 – Kv. 820/17 (akt osporen ustavnom žalbom) braniocu okrivljenog, u kome je navedeno: „Obaveštavamo Vas da je na sednici veća održanoj dana 28. septembra 2 017. godine, u veću sastavljenom …, u krivičnom predmetu okrivljenog R . L, zbog krivič nog dela razbojništvo iz člana 206. stav 1. Krivičnog zakonika, povodom Vaše žalbe izjavljene dana 25. septembra 2017. godine protiv rešenja dežurnog sudije za prethodni postupak Trećeg osnovnog suda u Beogradu Kpp.D. 158/17 od 20. septembra 2017. godine, kojim je prema okrivljenom R. L . određen pritvor, veće našlo da je bespredmetno odlučivati o navedenoj žalbi, imajući u vidu da je dana 27. septembra 2017. godine, javni tužilac Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu podigao optužnicu Kt. 3496/17 – Kto. 805/17, te je krivično veće po služben oj dužnosti, na osnovu člana 334. ZKP, dana 28. septembra 2017. godine, preispitalo dalje postojanje razloga za pritvor prema okrivljenom R. L“.
4. Odredbama Ustava, na čije povrede se poziva podnosilac u ustavnoj žalbi, utvrđeno je: da svako ko je lišen slobode ima pravo žalbe sudu, koji je dužan da hitno odluči o zakonitosti lišenja slobode i da naredi puštanje na slobodu, ako je lišenje slobode bilo nezakonito (član 27. stav 3.); da se pismeno i obrazloženo rešenje suda o pritvoru uručuje pritvoreniku najkasnije 12 časova od pritvaranja i da odluku o žalbi na pritvor sud donosi i dostavlja pritvoreniku u roku od 48 časova (član 30. stav 3.); da svako ima pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu (član 36. stav 2.).
Zakonikom o krivičnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 72/11, 101/11, 121/12, 32/13, 45/13, 55/14 i 35/19 ) je propisano: da se pritvor može odrediti protiv lica za koje postoji osnovana sumnja da je učinilo krivično delo ako postoje okolnosti koje ukazuju da će uništiti, sakriti, izmeniti ili falsifikovati dokaze ili tragove krivičnog dela ili ako osobite okolnosti ukazuju da će ometati postupak uticanjem na svedoke, saučesnike ili prikrivače i ako osobite okolnosti ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo ili dovršiti pokušano krivično delo ili učiniti krivično delo kojim preti (član 211. stav 1. tač. 2) i 3)); da o određivanju pritvora odlučuje sud na predlog javnog tužioca, a posle potvrđivanja optužnice i po službenoj dužnosti (član 212. stav 1.); da se pritvor u istrazi može odrediti, produžiti ili ukinuti rešenjem sudije za prethodni postupak ili veća (član 21. stav 4.), da se rešenje o produženju ili ukidanju pritvora donosi po službenoj dužnosti ili na predlog stranaka i branioca, da protiv rešenja o pritvoru stranke i branilac mogu izjaviti žalbu veću (član 21. stav 4.), da se žalba, rešenje i ostali spisi dostavljaju odmah veću, da žalba ne zadržava izvršenje rešenja i da se odluka o žalbi donosi u roku od 48 časova (član 214.).
5. Ustavni sud je, pre svega, konstatovao da se odredbom člana 27. stav 3. Ustava jemči licu lišenom slobode, pa time i pritvorenom licu, pored ostalog, da će sud hitno odlučiti o zakonitosti lišenja slobode.
Međutim, ustavotvorac se nije zadržao na navedenoj garanciji, već je odredbom člana 30. stav 3. Ustava zajemčio pritvorenom licu da će o njegovoj žalbi na određivanje pritvora nadležni sud odlučiti i svoju odluku mu dostaviti u roku od 48 časova.
U konkretnom slučaju, Ustavni sud je utvrdio da je okrivljeni, ovde podnosilac ustavne žalbe, žalbu na rešenje kojim mu je određen pritvor izjavio preko branioca 25. septembra 2017. godine, a da Treći osnovni sud u Beogradu o izjavljenoj žalbi ne samo da nije odlučio u Ustavom utvrđenom roku od 48 časova, nego o žalbi nije uopšte odlučio, već je dopisom obavestio branioca podnosioca da je o njegovoj žalbi „bespredmetno odlučivati“, budući da je u međuvremenu protiv podnosioca podignuta o ptužnica, odnosno, da je pritvor prema njemu produžen.
Saglasno izloženom, Ustavni sud je utvrdio da su aktom Trećeg osnovnog suda u Beogradu Kpp. 331/17 – Kv. 820/17 od 28. septembra 2017. godine podnosiocu ustavne žalbe povređen a prav a iz člana 27. stav 3. i člana 30. stav 3. Ustava, pa je, saglasno odredbi člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07, 99/11, 18/13 – Odluka US, 40/15 – dr. zakon i 103/15), ustavnu žalbu u ovom delu usvojio i odlučio kao u prvom delu izreke.
Imajući u vidu prethodno utvrđene povrede prava, Ustavni sud nije posebno razmatrao istaknutu povredu prava na pravno sredstvo iz člana 36. stav 2. Ustava.
6. Konačno, u odnosu na istaknute povred e prava iz člana 27. st. 1, 2. i 4. i člana 30. st. 1. i 2. Ustava, Ustavni sud i ovog puta ukazuje da samo formalno pozivanje na povredu ili uskraćivanje pojedinih Ustavom zajemčenih prava i sloboda, a bez navođenja ustavnopravnih razloga i pružanja dokaza na kojima se te tvrdnje zasnivaju, ne čini ustavnu žalbu dopuštenom.
Polazeći od navedenog, Ustavni sud je u ovom delu ustavnu žalbu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 5) Zakona o Ustavnom sudu, odlučujući kao u drugom delu izreke.
7. S obzirom na sve izloženo, Ustavni sud je, na osnovu odredaba člana 42b stav 1. tačka 1), člana 45. tačka 9) i člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, kao i člana 89. Poslovnika o radu Ustavnog suda („Službeni glasnik RS“, broj 103/13), doneo Odluku kao u izreci.
PREDSEDNIK VEĆA
Snežana Marković, s.r.